prim. Ivan Sunara dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije

Rođen je Splitu 1983. godine, gdje je završio osnovnu i srednju Zdravstvenu školu, smjer fizioterapeutski tehničar. Medicinski fakultet je završio 2007. godine u Zagrebu, a 2015. godine je u istom gradu specijalizirao fizikalnu medicinu i rehabilitaciju. 

Rehabilitacijska medicina mu je još od srednje škole bila područje interesa, a kako je u tom području stekao i svoje prvo iskustvo, izbor navedene specijalizacije bio je prirodan. Trenutno završava doktorski studij pri Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja rehabilitacije traumatskih ozljeda kralježnične moždine. 

Od 2015. godine radi u području neurološke i ortopedske rehabilitacije, odnosno s pacijentima koji su imali ozljedu mozga, kralježnične moždine ili multitraumu. Od 2018. godine ima zvanje primarijusa. Kao vanjski suradnik radi i na rehabilitaciji bolesnika s kroničnom boli, kao i na programu Vlade Kraljevine Norveške o zdravlju na radnom mjestu. 

Posljednjih 10 godina djeluje kao stručni suradnik za Belupo na portalu Zdravo budi. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Iščašenje ramenog zgloba – 4.dio

Nakon luksacije prvog stupnja, prosječni rizik od ponovljenih luksacija je 30 posto.

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Erektilna disfunkcija

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Iščašenje ramenog zgloba – 3. dio

U nastavku pročitajte koje se metode repozicije postoje kod prednjeg iščašenja ramenog zgloba.

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Iščašenje ramenog zgloba – 2 dio

Bolesnikova ruka je često lagano otečena i okrenuta prema van ili prema unutra, te bolna na dodir. Uobičajeno je da se zdrava ruka koristi za pridržavanje ozlijeđene strane.

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Iščašenje ramenog zgloba – 1. dio

Da bismo razlikovali istinsku slabost i slabost / ukočenost zbog bola, od ključne je važnosti da bolesnik bude bez boli.

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Liječenje sindroma kroničnog umora

Postoje tretmani i strategije koji mogu ublažiti simptome bolesti, pridonijeti suočavanju sa svakodnevnim životom i poboljšati funkcionalnu razinu i kvalitetu života.

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Kvržica na potkoljenici – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Dijagnoza sindroma kroničnog umora

Postavljanje dijagnoze ME/CFS-a se sastoji od uzimanja povijesti bolesti (anamneze), pregleda bolesnika, kao i isključenje drugih mogućih dijagnoza.

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Simptomi mialgičnog encefalomijelitisa (ME/CFS)

Simptomi mialgičnog encefalomijelitisa/sindroma kroničnog umora (ME/CFS) mogu se činiti sličnima mnogim drugim bolestima i ne postoji dijagnostički test …

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Sindrom kroničnog umora (ME/CFS) – 3. dio

Simptomi mialgičnog encefalomijelitisa/sindroma kroničnog umora (ME/CFS) mogu se činiti sličnima mnogim drugim bolestima i ne postoji dijagnostički test koji bi sa sigurnošću potvrdio ME/CFS.

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u prsima i preponi – kako dalje postupiti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Sindrom kroničnog umora (ME/CFS) – 2 dio

Uzrok sindroma kroničnog umora nije poznat, iako postoje mnoge teorije – u rasponu od virusnih infekcija do psihološkog stresa.