Rođen je 1962. godine u Zagrebu, gdje je diplomirao na Medicinskom fakultetu, a potom završio specijalizaciju iz urologije i magisterij. Pročelnik je Zavoda za opću i plastično-rekonstruktivnu kirurgiju Klinike za urologiju. U rutinsku kliničku praksu uveo je biopsiju prostate (1997. godine) te fleksibilnu ureteroskopiju (FURS) s laserskom litotripsijom, odnosno retrogradnu intrarenalnu kirurgiju (RIRS) 2016. godine.
Znanstveni stupanj višeg znanstvenog suradnika na Medicinskom fakultetu u Zagrebu stekao je 2020. godine. Objavio je 107 znanstvenih/stručnih radova i kongresnih priopćenja te 9 poglavlja u više stručnih, medicinskih knjiga. Član je Hrvatskog urološkog društva (HUD) i Europskog urološkog udruženja (EAU).
Izvan okvira struke, aktivno se bavi glazbenom umjetnošću u svojstvu pijanista, skladatelja, tekstopisca i aranžera te je otac dvoje djece.
Vrijeme čitanja članka: 2 minutePišem ovaj naslov uopćeno ne bi li privukao pažnju čitatelja. Zapravo podrazumijevam lijekove koji primarno služe za otklanjanje ili umanjenje opstruktivnih tegoba mokrenja. Podsjetimo … to su tegobe poput čekanja na početak mokrenja, naprezanje prilikom završetka mokrenja, slab i isprekidan mlaz mokraće itd. Katkad je uvećana prostata i uzrok učestalog dnevnog i noćnog mokrenja, ali […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBubrezi se nalaze u slabinskoj (lat. – lumbalnoj) loži lijevo i desno od kralješnice protežući se u visinu od dvanaestog prsnog do drugog slabinskog kralješka. Desni bubreg se u većine ljudi nalazi centimetar do dva niže od lijevog jer ga prema dolje postiskuju jetra. Bubrezi su dosta pomični organi iako imaju svoj fiksacijski sustav. Postoji […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLatinski naziv enuresis se odnosi na nevoljno i nekontrolirano mokrenje koje se gotovo redovito dešava u djece i noću pa se potpunije i ispravnije naziva enuresis nocturna dok je pojava nevoljnoig mokrenja danju (enuresis diurna) daleko rjeđa. Sama pojava enureze najčešće spontano nestaje nakon treće godine života kada djeca polako odbacuju pelene, ali čak i […]
Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNaslovio sam ovu kolumnu na latinskom jer uvriježenog hrvatskog imena za ovu bolest nema, a svi urolozi je nazivaju Morbus Peyronie (morbus – lat., bolest) prema francuskom liječniku F.G. de la Peyronie. On je samoj bolesti pridonio na boljem prepoznavanju i detaljnijem opisu kao i opažanjima o detaljima te bolesti iako je Morbus Peyronie poznata […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVarikokela je dobro poznato stanje i često viđen poremećaj venske drenaže, gotovo redovito, lijevog testisa. Radi se o proširenju venskog spleta (lat. – plexus pampiniformis) neposredno iznad lijevog testisa, a to proširenje može varirati svojim ekstenzitetom od subkliničke, samo ultrazvučno vidljive varikokele, do jasno vidljivog proširenja rečenog venskog spleta koje palpacijom podsjeća, i redovito se […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOvdje govorimo o jednoj anomaliji koja, kao i sve ostale anomalije, nastaje tijekom embrionalnog i fetalnog razvoja ploda. Ne radi se o stečenom već o prirođenom stanju koje postoji, kao takvo, već pri porodu djeteta. Čitav spektar anomalija može postojati od kojih su neke gotovo zanemarive preko onih koje zahtijevaju ozbiljnije kirurške korekcije do onih […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minutePostoje tako organi koji su velikoj većini prosječnog pučanstva potpuno nepoznati. Nikad nisu za njih ni čuli, ne znaju da postoje, a još manje čemu služe, jer svaki organ u tijelu ima svoju funkciju (bila ona nama poznata ili ne). Biološki luksuz ne postoji. Tako smo svi čuli za štitnu žlijezdu (tzv. štitnjača ili lat. […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOvdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]