Hiperkinetski poremećaj s poremećajem pažnje (ili attention deficit hyperactivity disorder – ADHD) najčešći je razvojni problem u djetinjstvu, tj. razvojni poremećaj središnjeg živčanog sustava u djetinjstvu, a nastavlja se u adolescenciji i odrasloj dobi.
Povećanje udjela osoba starije životne dobi u društvu glavni je razlog za potrebom razumijevanja primjene lijekova u starijih osoba, uključujući psihofarmake – lijekove s djelovanjem na središnji živčani sustav.
Postoji nekoliko tipova kockanja – socijalno, profesionalno i patološko. Socijalno kockanje predstavlja prihvatljiv način zabave, nije zaokupljujući i ne uzrokuje ozbiljne negativne posljedice, dok se za profesionalno kockanje kaže da je to “posao uvježbanih i discipliniranih osoba”.
Depresija u svojim kliničkim manifestacijama pokazuje obilje simptoma na tjelesnom ali i na psihičkom planu. Brojne tjelesne bolesti u svojoj inicijalnoj fazi mogu imitirati depresiju (neoplazme, metabolički poremećaji, endokrine disfunkcije, guk, jetra, štitnjača, kalcij).
Osobe s graničnim poremećajem osobnosti (emocionalno nestabilni poremećaj osobnosti) imaju značajne poteškoće u emocionalnom (intenzitet i izmjene osjećaja), ponašajnom, kognitivnom (spoznajnom) i interpersonalnom (poteškoće u odnosima s drugim ljudima) funkcioniranju, iskazuju autodestruktivno ponašanje (usmjereno na sebe) uključujući samoozljeđivanje i suicidalno ponašanje.
Do Freuda, neuroze su smatrane organskim poremećajima. Freud je uveo ideju o neurozi kao psihogenom poremećaju, razvijajući paralelno, nama već poznate metode rada (hipnozu sa sugestijom uz katarzu, a zatim slobodne asocijacije), kao i teoriju geneze i fenomenologije tih poremećaja.