Psihijatrija
Psihički poremećaji i kardiovaskularne bolesti, 1. dio
Psihički poremećaji koji se javljaju kao posljedica tjelesnih bolesti čine značajan zdravstveni problem, no radi fokusiranosti na liječenje tjelesnih simptoma često su zanemarivani i nedovoljno prepoznati. Podsjetimo da koronarna bolest predstavlja najčešći uzrok.
Bipolarni afektivni poremećaj (BAP)
Bipolarni poremećaj spada u grupu poremećaja raspoloženja. Patološko raspoloženje i s tim povezani vegetativni i psihomotorni simptomi čine ključni sadržaj kliničke slike. Promjene raspoloženja, uz promjenu nagonskih dinamizama, volje i mišljenja, globalno dovode do značajne i upadljive promjene u ponašanju osobe u odnosu na period prije bolesti.
Psihosomatski poremećaj
Pacijenti sa psihosomatskim poremećajima, koje psihijatri danas po psihijatrijskim klasifikacijama kao što su DSM IV i MKB-10 nazivaju somatoformnim poremećajima, dolaze najčešće liječniku žaleći se na brojne simptome koje je teško povezati s bilo kojim poznatim procesom ili bolesti.
Povezujuće roditeljstvo – prevencija psihičkih poremećaja?
UNICEF je donedavno naglašavao važnost prvih triju godina života. Naime, prve godine života u velikoj mjeri utječu na to koliko će djeca biti uspješna u životu: od dobrog zdravlja i snalaženja u školi do osjećaja samopoštovanja I socijalinih vještina.
Poremećaj prehrane 4. dio
U sklopu bulimije nervose javljaju se ponavljajuće epizode jedenja neuobičajeno velikih količina hrane, nad kojima osoba teško uspostavlja kontrolu. Nakon prejedanja osoba na različite načine pokušava poništiti raniji čin, što uključuje izazivanje povraćanja, gladovanje, pretjerano vježbanje, korištenje diuretika ili laksativa.