Strah od štedljivih sijalica koje sadrže živu.

Poštovani,
spadam u grupu ljudi koji imaju OKP, pretjerano se sikiraju, plaše… Muku mučim sa anksioznošću oko 5 godina. S obzirom na ranija loša iskustva, gdje sam došla jednom prilikom u situaciju da budem u prostoriji gdje se liječe infektivni virusi koji se prenose putem krvi, od tad i kreću svi ti moji problemi koje imam i strahovi koje sam razvijala. Da ne dužim. Najnoviji slučaj koji me sikira je taj što sam se jučer zadesila u prostoriji gdje je pukla štedna sijalica koja u sebi sadrži živu. Ja sam došla u fazi kada su prostoriju već bili izvjetrili, nisam ni znala šta se dešava. Ulaskom, osobe su mi rekle da je sijalica pukla u kupatilu, što mene u startu nije toliko sikiralo jer nisam znala da su u pitanju te sa živom niti sam imala pojma da postoje sijalice sa živom. U trenutku dok sam boravila u tom stanu, u drugoj prostoriji osoba je mijenjala još jednu takvu sijalicu i rekla jao pa puče mi, joj ova živa sad… I tu kreće moj strah. Ja nisam ništa radila. Samo sam sjedila u tom stanu nekih 20 min jer sam bila u prolazu. Dok je ta osoba samo u roku od min pokupila tu puknutu sijalicu i dala je mom momku da je izbaci na balkon u nekoj posudi, što je on uradio i vratio se ponovo na mjesto gdje je sjedio. Ona je malo smuckala ruke. I to je to. Ja sam tek po dolasku kući na internetu saznala o štetnosti tih sijalica i živi. Dobila sam strah jer više ne znam ni sama koliko je njima tih sijalica u tom danu puklo. Jedino što sam primijetila je da su im vrata i prozori bili pootvarani. Uvjerila sam se da dok je kupila tu razbijenu svjetiljku iz kuhinje sigurno to nije detaljno uradila jer je previše brzo to uradila. Pritom sve u polumraku. Znači, ništa nije ispoštovano od pravila koje sam pronašla na internetu, osim otvorenih vrata i prozora. Mene sad strah moje odjeće koja je bila na meni u tom trenutku. Ako su im pucale sijalice taj dan u stanu, ja sam onda možda i sjela u to. Šta da radim? Da li da se sikiram? Danas sam čitav da provela u krevetu plašeći se te scene zbog žive i bojim se odjeće koju sam nosila. Na internetu piše da se stvari trebaju baciti, da ni mašina ne pomaže i da se može samo napraviti još gore pranjem u mašini. Da se ta živa onda širi. To su sve kvalitetne stvari i originalne tako da to ne mogu uraditi. Pri tome ništa ja tu nisam radila. Samo sam se zadesila u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu. Šta vi kažete povodom tih mojih strahova i pretjeranog razmišljanja o toj živi kao i stvarima koje su bile na meni?

9.10.2019

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, 

čini mi se da ne morate toliko brinuti. Situacija je već iza Vas, nebrojene su se puta događale mnogim ljudima takve stvari bez zabrinjavajućih posljedica. 

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?