Dugotrajan subfebrilitet

Postovani,

07.12.2020. sam dobila iduce simptome: suhi kasalj, glavobolja, umor te blago povisenu temperaturu (do 37.5). Kako sam par dana prije bila u kontaktu s osobom pozitivnom na covid, mislili smo da je to. Tek 12.12.2020. sam nazvala doktoricu koja je rekla da je kasno za PCR test i da stojim doma. Ta blago povisena temperatura se nastavila sve do danas, do 13.02.2021. Samo 5 dana u ta dva mjeseca mi temperatura tijela nije prisla 36.9… 14.01.2021 sam isla izvaditi kompletnu krvnu sliku te na serolosko testiranje na EB virus, citomegalovirus, toxoplazmozu te covid. Anti tijela za covid nisam imala. Utvrdeno je da sam ipak imala mononukleozu te je imunolog rekao da mi je temperatura posljedica mononukleoze i da pratim narednih mjesec dana, ako se nastavi, da se javim opet doktoru opce prakse i obavim daljnje pretrage. Tada su mi u krvi bili poviseni leukociti i imala sam krv u mokraci. 04.02. sam opet isla vaditi krv. Sada su leukociti u granicama normale, ali jos uvijek imam krv u mokraci i subfebrilna sam. Temperatura dosta varira, cesto ujutro zna biti najvisa, a navecer najniza ili cijeli dan ista. Moje pitanje je iduce: moze li taj subfebrilitet biti povezan s mononukleozom i sto trebam ciniti da bi mi napokon proslo? Promijenila sam prehranu, pijem dosta tekucine i odmaram.

23.2.2021

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Infektivna mononukleoza obično je samoizlječiva bolest. Trajanje je promjenjivo; akutna faza traje oko 2 tjedna. Umor može zaostati još nekoliko tjedana, a u 1–2% bolesnika i mjesecima. Liječenje je potporno. Bolesnici trebaju mirovati tijekom akutne faze, a mogu se vratiti aktivnostima kad nestanu vrućica, faringitis i opća slabost. Da bi se izbjegla ruptura slezene, treba izbjegavati naprezanje i kontaktne sportove mjesec dana od početka bolesti i dok je prisutna splenomegalija (što se može provjeriti ultrazvukom). Premda kortikosteroidi smanjuju febrilitet i olakšavaju simptome faringitisa, nije preporučljivo koristiti ih u nekompliciranoj bolesti. Primjenjuju se kod komplikacija, kao što su prijeteća opstrukcija dišnih putova, teška trombocitopenija i hemolitična anemija.

Iako je oporavak gotovo uvijek potpun, rijetko se mogu nastupiti komplikacije, koje mogu imati i dramatičan tok. Moguće su neurološke komplikacije, promjene na dišnom sustavu, žutica, promjene u krvnoj slici, dok su teži slučajevi praćeni bakterijskim infekcijama ili krvarenjem rijetki. Hemolitična anemija je obično posljedica proizvodnje hladnih aglutinina IgM klase. Izuzetno teška EBV infekcija pojavljuje se sporadično, u nekim obiteljima je ova pojava genetski uvjetovana.

Slijedite preporuke svog liječnika i imunologa koji će procijeniti eventualnu potrebu prilagodbe terapije u cilju posatizanja potpunog oporavka, za što je u Vašem slučaju izgleda potrebno nešto dulje vrijeme. Svako dobro!

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika