Ljeto je idealno godišnje doba za sport, rekreaciju i boravak na otvorenom. Svakodnevna tjelesna aktivnost u trajanju od pola sata dnevno za starije osobe, odnosno sat vremena za djecu i mlade korisna je tijekom cijele godine.

Ljeto je idealno godišnje doba za sport, rekreaciju i boravak na otvorenom. Svakodnevna tjelesna aktivnost u trajanju od pola sata dnevno za starije osobe, odnosno sat vremena za djecu i mlade korisna je tijekom cijele godine, no vremenske prilike i brojne obveze često nas u tome ograničavaju. Tjelesno aktivne osobe za razliku od tjelesno neaktivnih rjeđe su pretile, rjeđe imaju povišeni krvni tlak, šećernu bolesti, osteoporozu, koronarnu bolest srca i rjeđe  obolijevaju od srčanog ili moždanog udara. Osim toga ljeto je idealno vrijeme da uživate u obilju svježeg voća i povrća, oslobodite se nagomilanog stresa tijekom godine i spriječite neželjene posljedice loših životnih navika tijekom godine. 
Zbog klimatskih promjena sve smo više izloženi ekstremnim vrućinama stoga tijekom ljeta treba biti oprezan kako bi sačuvali svoje zdravlje i spriječili neželjene posljedice velikih vrućina.

Tko je najugroženiji?

Pod povećani rizikom od posljedica izlaganja ljetnim vrućinama su:

• dojenčad i mala djeca,
• osobe starije od 65 godina,
• kronični bolesnici,
• ali i mlade, zdrave osobe koje su  svakodnevno izravno izložene sunčevim zrakama osobito  fizički radnici koji rade na otvorenom, najčešće u građevinarstvu i poljoprivredi.

Posljedice izloženosti ekstremnim vrućinama

Zbog izlaganja visokim temperaturama mogu nastati poremećaji termoregulacije koji se očituju od najblažeg oblika sunčanice, do teških i po život opasnih stanja toplinske iscrpljenost i  toplinskog udara.
Sunčanica   nastaje uslijed prevelike apsorpcije sunčevih zraka u području glave i vrata
što dovodi do pregrijavanja tih dijelova tijela. Simptomi sunčanice su glavobolja, vrtoglavica, povraćanje, porast tjelesne temperature, pa i nesvjestice.
Oboljelu osobu treba smjestiti u hlad ili rashlađenu zamračenu prostoriju, te joj skinuti odjeću. Tijelo je potrebno postupno rashlađivati laganim polijevanjem vodom ili stavljanjem hladnih obloga na glavu i zatiljak uz kontrolu tjelesne temperature do normalne vrijednosti. Potrebno je davati rashlađenu tekućinu u obliku blagog biljnog čaja ili vode, a alkohol i kavu obvezno izbjegavati.

Toplinska iscrpljenost je blaži oblik toplinskog udara, a očituje se pojačanim znojenjem, grčevima mišića, glavoboljom, povraćanjem, padom krvnog tlaka, malaksalošću i gubitkom svijesti.

Toplinski udar je najteži poremećaj termoregulacije koji može imati kobne posljedice. Nastaje naglo iznenadnim padom krvnog tlaka i gubitkom svijesti. Tjelesna temperatura je povišena, koža je topla, crvena i suha, a puls slab i ubrzan. Ovo stanje zahtijeva hitnu liječničku intervenciju.

Do toplinske bolesti najčešće dolazi kod visoke vlažnosti zraka, kod teškog tjelesnog napora obično kod mladih, zdravih ljudi, te kod starijih i teško pokretnih osoba izloženih velikim vrućinama, a kod nedovoljnog unosa tekućine.

Sunčanje je dragocjeno, ali i štetno

Uslijed neadekvatnog izlaganja kože suncu mogu nastati opekline od sunca i alergijske reakcije na sunce.
Sunčane opekline očituju se bolnim crvenilom kože, a ponekad i pojavom bula (plikova) na koži. Do povlačenja simptoma potrebno je prekinuti daljnje izlaganje suncu, te na opečeno mjesto stavljati obloge od hladne vode iz slavine. Protiv bolova korisni su nesteroidni antireumatici, poput  Belupovog Neofena. Opekline s plikovima potrebno je liječiti kao i druge opekline, sterilnim previjanjem i nanošenjem antibiotske kreme ili srebrnog sulfadiazina.
Opekline od sunca dugoročno predstavljaju rizik  za razvoj malignog melanoma (zloćudni tumor pigmentiranih stanica)  kože. Najveći rizik imaju osobe koje su tijekom razdoblja djetinjstva zadobile opekline od sunca,  te osobe svjetlije puti, svjetlije boje očiju i kose.

Promjena na koži koje nastaju uslijed neopreznog izlaganja suncu nazivamo primarne fotodermatoze. Mogu se pojaviti i kod odraslih i kod djece. Alergija  na sunce na koži se očituje u vidu crvenila, plikova ili osipa po koži.
Poznato je preko 100  tvari koje unesene u tijelo ili nanesene na kožu stvaraju sklonost kožnim reakcijama nakon izlaganja suncu. Najčešće su to neki lijekovi,poput antibiotika sulfonamida i tetraciklina, losioni za brijanje i faktori za zaštitu od sunca. Liječenje se sastoji u izbjegavanju izlaganja suncu i lokalnoj primjeni kortikosteroidnih krema.

Kronično izlaganje sunčevoj svjetlosti dovodi do starenja kože, razvoja aktiničkih keratoza, raka kože, te već spomenutog malignog melanoma.

Zaštita od sunca i ljetnih vrućina

Kako bi zaštitili svoje zdravlje i zdravlje svojih najmilijih korisno je pridržavati se nekih savjeta:
• izbjegavajte aktivnosti u sredini dana kada su sunčeve zrake najjače, ako je moguće ograničite dnevne aktivnosti na jutarnje i večernje sate,
• bez prevelike potrebe ne izlazite izvan kuće(osobito osobe starije životne dobi, kronični bolesnici i djeca), ostanite kod kuće  uz klima uređaj ili ventilator,
• rashladite se pod hladnim tušem ili u kadi s mlakom vodom,
• rashladite prostorije u kući – danju zatvorite prozore, spustite rolete, noću kada je hladnije provjetrite prostorije,
• nosite laganu, svijetlu i komotnu odjeću, za vrijeme boravka vani glavu zaštite šeširom širokog oboda,
• ne čekajte osjećaj žeđi nego pijte puno bezalkoholne tekućine, izbjegavajte gazirana i alkoholna pića,
• znojenjem se uklanjaju sol i minerali iz organizma da bi ih nadoknadili pijte sportske napitke ili pojedite slanu juhu,
• izbjegavajte masna, pržena, začinjena i teška jela, jedite puno kuhanog povrća, salate, ribe, nemasnog bijelog mesa i voća, 
• dok ste na otvorenom boravite u hladu i
• zaštite se kremama za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom koje je potrebno nanijeti na kožu 30 minuta prije izlaganja sunčevim zrakama.