Giht – učestala bolest – 2. dio

Povišena razina urata.

Povišena razina urata u krvi je preduvjet za pojavu kristalizacije urata i dovodi do nastanka gihta. No, sve osobe s povišenom razinom urata nemaju giht. Jedna studija je pokazala da samo 13 posto muškaraca i 18 posto žena s povišenom razinom urata tijekom razdoblja od oko 30 godina razvije giht. No zanimljivo je da se rizik od razvoja gihta povećava s  većom koncentracijom urata u krvi.

Urati su završni produkt kod metabolizma purina. Purini koji se razgrađuju u urat potječu djelomično iz samih stanica u tijelu nakon njihovog raspada, a dijelom iz unosa hrane koja sadrži purin. Međutim, povišene razine urata javljaju se uglavnom zbog nedovoljnog izlučivanja urata putem bubrega, gdje se pokazalo da odlučujuću ulogu igra i gen koji kodira protein prijenosnik urata.

Prekomjerna potrošnja purina ili prekomjerna proizvodnja urata u tijelu je rijetko glavni uzrok visokih vrijednosti urata. To znači da samo promjena prehrane nije uspješna u liječenju gihta. S druge strane, smanjenje visoke konzumacije alkohola, osobito piva može pomoći u smanjenju koncentracije urata u krvi.

Genetsko nasljeđe je bitno u nastanku gihta i odgovorno za nastanka ove bolesti. Najveći učinak na razinu urata u krvi imaju genima koji kodiraju proteine prijenosnike urata u bubregu i crijevu.

Pretvaranje urata u kristale može se pojaviti kod koncentracije urata od 360 μmol/l, što je granična vrijednost za hiperurikemiju u bolesnika s gihtom.

Dijagnostika gihta.

Zlatni standard u dijagnostici gihta je otkrivanje kristala urata u sinovijalnoj tekućini iz zahvaćenog zgloba ili kod promjena koje su slične tofima. U praksi, međutim, najčešće je da se dijagnoza postavi na temelju kliničke slike.

Kriterije za dijagnozu ove bolesti su razvile europske i američke reumatološke organizacije 2015. godine.

Konvencionalne rendgenske snimke nemaju nikakvu vrijednost u dijagnostici akutnog gihta, ali u kroničnom gihtu zglobovi mogu pokazivati tipične erozivne promjene, često smještene malo izvan zglobne kapsule, a u slučaju dugotrajne bolesti vide se subluksacije i ankiloza zglobova zahvaćenih gihtom.

Računalna tomografija CT, može biti korisna za dijagnostiku u nejasnim slučajevima.

Mišićno-koštani ultrazvuk može se koristiti za podršku dijagnozi gihta. Naslage kristala urata na površini zglobne hrskavice vizualiziraju se ovom radiološkom pretragom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

GIHT

Giht – učestala bolest – 6. dio

Promjena načina života Osim lijekova nam je važna i dijeta. Budući da je urična kiselina krajnji proizvod metabolizma purina (bjelančevine životinjskih i biljnih organizama), izbjegavanjem namirnica bogatim purinima možemo izbjeći stvaranje povećane koncentracije urične kiseline u krvi. Najvažnija preventivna mjera za giht je smanjenje unosa alkohola. U metabolizmu alkohola nastaje laktat koji kompetitivno koči izlučivanje […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 5. dio

Liječenje gihta Ciljevi liječenja gihta su brzo ublažavanje boli i smirivanje akutnog napada bolesti, kao i sprječavanje budućih napada gihta i dugoročnih komplikacije, kao što su urički tofi i oštećenje bubrega. Prvo treba zaštititi zahvaćeni zglob od mogućih ozljeda i staviti hladan oblog. Nakon toga se obično uključuju lijekovi. Razlikujemo dvije skupine lijekova koje koristimo […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 4. dio

Povezanost s bolestima bubrega. Poremećaj bubrežne funkcije u većini slučajeva dovodi do hiperuricemije i posljedično povećanog rizika od nastanka gihta, pa je stoga kronično zatajenje bubrega očito izrazito zastupljeno kod bolesnika s gihtom. Pokazalo se da visoke vrijednosti urata dovode do oštećenje bubrega. U bubregu dolazi do taloženjem kristala urata  s naknadnom upalom, ožiljcima i […]

GIHT

Giht

GIHT

Giht – učestala bolest – 3. dio

Učestalost gihta. Giht je najčešća upalna bolest zglobova, a pojavnost u populaciji se izrazito povećava u Zapadnom svijetu. Pojavnost se povećava s godinama i veća je kod muškaraca nego kod žena u svim dobnih skupina. Kod muškaraca starijih od 70 godina učestalost gihta je preko 10 posto, što, uzimajući u obzir i druge bolesti i […]

GIHT

Je li bolan i crven palac znak gihta?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]