Giht – učestala bolest – 5. dio

Liječenje gihta

Ciljevi liječenja gihta su brzo ublažavanje boli i smirivanje akutnog napada bolesti, kao i sprječavanje budućih napada gihta i dugoročnih komplikacije, kao što su urički tofi i oštećenje bubrega. Prvo treba zaštititi zahvaćeni zglob od mogućih ozljeda i staviti hladan oblog. Nakon toga se obično uključuju lijekovi. Razlikujemo dvije skupine lijekova koje koristimo kod ovih bolesnika: lijekovi za ublaživanje akutnog napada bolesti i lijekovi za smanjenje koncentracije mokraćne kiseline u krvi.

U liječenju akutnog gihta načelo je smanjenje simptoma i znakova upale. NSAID (kao ibuprofen, ketoprofen), inhibitori COX-2 (celekoksib), glukokortikoidi ili kolhicin smatraju se učinkovitima. Preporuča se niska doza kolhicina jer visoka doza nema bolji učinak, ali je toksičnija. Preporučena doza prednizolona je 30 mg/dan tijekom 3-5 dana.

Lijekovi za smanjenje koncentracije mokraćne kiseline u krvi su iz skupine urikozurika (probenicid) koji povećavaju izlučivanje mokraćne kiseline putem bubrega, dok lijekovi iz skupine inhibitora ksantinoksidaze (alopurinol) smanjuju proizvodnju mokraćne kiseline u tijelu. Kolhicin se može propisivati za sprječavanje upale i pogoršanja simptoma tijekom prvih mjeseci uzimanja lijekova iz skupine urikozurika ili inhibitora ksantinoksidaze.

Alopurinol je lijek prve linije. Početna doza alopurinola trebala bi biti niska, 100 mg, kako bi se smanjio rizik od akutnih napadaja. Nakon toga, vrijednost urata se provjerava jednom mjesečno i doza se povećava za 100 mg dok se ne postigne ciljna vrijednost urata u krvi ili do maksimalne doze od 900 mg/dan.

Probenecid inhibira reapsorpciju urata u bubrezima i koristi se kada postoji kontraindikacija ili nuspojave na alopurinol ili kao dodatna terapija ako nije postignuta ciljna vrijednost urata u krvi s alopurinolom. Pripravak se ne smije se davati kod bubrežnih kamenaca.

Febuksosta ima sličan mehanizam djelovanja kao alopurinol i može biti alternativa za nuspojave alopurinola.

Lesinurad je nedavno odobren lijek koji povećava izlučivanje mokraćne kiseline i daje se u kombinaciji s alopurinolom.

Ukratko, opterećenje bolesti uzrokovano gihtom može se smanjiti aktivnijim liječenjem, koje uključuje promjenu načina života, intenzivnije liječenje lijekovima i redovito praćenje.

Cilj liječenja je smanjiti simptome bolesti, spriječiti nove napade bolesti, sprječavanje nastanka kristala urata i koncentracija uratavu krvi ispod 360 µmol/l ili ispod 300 µmol/l u bolesnika s kroničnim gihtom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Imam bolove i trnce u zglobovima prstiju. Što bi to moglo biti?

Fizikalna terapija

Hemofilna artropatija – nekirurško liječenje

Budući da je hemofilija bolest koju karakterizira nedostatak faktora zgrušavanja krvi, prva linija liječenja je primjena faktora zgrušavanja krvi, koji sprječavaju ponovno krvarenje i posljedično tome nastanak artropatije. Liječenje artropatije predstavlja drugu liniju terapije kojoj treba pristupiti kada je hemofilna hemartroza (krvarenje u zglobu) rezultirala promijenama u zglobu. Liječenje može biti konzervativno (nekirurško) i kirurško […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 6. dio

Promjena načina života Osim lijekova nam je važna i dijeta. Budući da je urična kiselina krajnji proizvod metabolizma purina (bjelančevine životinjskih i biljnih organizama), izbjegavanjem namirnica bogatim purinima možemo izbjeći stvaranje povećane koncentracije urične kiseline u krvi. Najvažnija preventivna mjera za giht je smanjenje unosa alkohola. U metabolizmu alkohola nastaje laktat koji kompetitivno koči izlučivanje […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 4. dio

Povezanost s bolestima bubrega. Poremećaj bubrežne funkcije u većini slučajeva dovodi do hiperuricemije i posljedično povećanog rizika od nastanka gihta, pa je stoga kronično zatajenje bubrega očito izrazito zastupljeno kod bolesnika s gihtom. Pokazalo se da visoke vrijednosti urata dovode do oštećenje bubrega. U bubregu dolazi do taloženjem kristala urata  s naknadnom upalom, ožiljcima i […]

GIHT

Giht – učestala bolest – 3. dio

Učestalost gihta. Giht je najčešća upalna bolest zglobova, a pojavnost u populaciji se izrazito povećava u Zapadnom svijetu. Pojavnost se povećava s godinama i veća je kod muškaraca nego kod žena u svim dobnih skupina. Kod muškaraca starijih od 70 godina učestalost gihta je preko 10 posto, što, uzimajući u obzir i druge bolesti i […]

Bol

Bol u nožnom palcu – jesu li to gljivice?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?