U zdravom duhu zdravo tijelo – nova paradigma zdravog života!

Isječak iz knjige, uz pravo prenošenja na zdravobudi portalu: (P)OSTATI ZDRAV

Danas ćemo napraviti još jedan korak u promjeni paradigme zdravog života. Stara paradigma naglasak stavlja na brigu za tijelo, a meni se čini da bismo se trebali brinuti i za svoj unutarnji život.

Jer bitno je unosimo kroz usta, ali iznimno je važno i što unosimo putem srca i uma. Mnogo smo svjesniji da nije dovoljno samo kvalitetno se hraniti i redovito vježbati. Trebamo tijelu dati zdravu energiju i na druge načine. Smijući se, opuštajući se ili pak napuštajući mrtve odnose… Trebamo i pobjeđivati svoje strahove, izliječiti srce od osjećaja da nismo dovoljno dobri i izliječiti um od uvjerenja da nešto ne zaslužujemo… To je nova paradigma zdravog života, neusporedivo sveobuhvatnija od starog, pretjerano mehanicističkog gledanja na tijelo kao proizvod onoga jedemo. Ma važno je i ono što “jede” nas.

Nije važno samo što grizete, nego i ono zbog čega se grizete!

Kada bih to trebao izraziti u nekom omjeru, rekao bih da prehrana i vježbanje imaju 25 posto utjecaja na naše tijelo, a misli, emocije i odnosi čak 75 posto.

To ne znači da je ovih 25 posto nevažno, već da trebamo proširiti razumijevanje zdravog života.

Nedavno sam razgovarao s cijenjenim onkologom koji je govorio o važnosti vježbanja prilikom oporavka od raka. I uopće ne sumnjam da je to važno. Naše je tijelo u boljoj fizičkoj spremi pa se može lakše othrvati nekim beštijama, a tijekom vježbanja lučimo endorfin i serotonin koji osnažuju imuno sustav, smanjuju upalne procese… sve je to jasno. Ali mislim da je važno još nešto.

Kada odlučimo vježbati, ne samo da to pozitivno utječe na naše tijelo jer se luče “pozitivni” hormoni, već vjerujem da i naša duša to očitava kao jako pozitivan znak jer tu gestu doživljava kao da nam je stalo do sebe. Ako radimo nešto je dobro za nas, naša duša to prevede kao da nam je stalo do nas samih i možemo reći kako i to itekako osnažuje naš imuno sustav. Dobrobiti vježbanja nisu samo u tim poželjnim hormonima za naše tijelo nego i u poželjnoj poruci našoj duši — stalo mi je do sebe! To poručujemo kada odlučimo napraviti nešto dobro za sebe, o čemu god da je riječ.

Također, vježbanje je jedan od pokazatelja preuzimanja kontrole nad bolešću. Renata jedna od fajterica s kojom sam radio, rekla je: “Ma uzeo mi je toliko toga, ali neće i vježbanje. To je moje!” Time je raku uzvratila udarac, pokazala da nije žrtva bolesti, da će joj možda uzeti kosu i dojke i koju kilu i san i gurnuti je u menopauzu, ali nije dala da joj uzme sve. Nije dala da joj uzme vježbanje, nadu, vjeru u bolje sutra. I Renata je i danas s nama, šest godina poslije. I tijelo joj je fit, ali i duh.

Učinke takvog stava teško možemo konkluzivno potvrditi u znanstvenom istraživanju jer kako izmjeriti koliko pozitivan učinak na dušu ima činjenica da mi je stvarno stalo do sebe? Koja su uopće mjerila za takvo što? Ali svakako znamo da pozitivan stav utječe na ishod bolesti! Svakako znamo da može smanjiti određene simptome i povećati šanse za izlječenjem. U nastavku knjige navest ću brojna istraživanja koja to potvrđuju.

Jer ako ne činimo ono što znamo da je dobro za nas, tako oslabljujemo tijelo. Ne samo da se tijelo neće u dovoljnoj mjeri kretati nego nas još dodatno poražava taj osjećaj da si nismo dovoljno važni da bismo za sebe napravili nešto dobro! Jer redovitom vježbanju i mudroj brizi za tijelo nije primarni cilj utegnuto tijelo, nego duši osigurati što zdraviji hram. Renata je vježbanjem pokazala da joj je stalo do nje same i da neće bolesti dozvoliti da diktira ritam, a to nije korisno samo za tijelo već i za duh!

Više o tome u nastavku knjige u kojem ćemo razmotriti utjecaj životnog stila na zdravlje. Zasad sam samo želio naglasiti koliko mi je drago da se počelo sveobuhvatnije razmišljati o zdravlju, odnosno utjecaju psihe, misli, emocija, odnosa… na tijelo.

Doista je vrijeme za novu paradigmu zdravog života koja će uključiti sve što mi jesmo, bez prenaglašavanja brige za tijelo, a zanemarivanja brige za duh! Nova paradigma glasi – U zdravom duhu zdravo tijelo!

Bruno Šimleša (1979.) autor je 10 knjiga iz područja popularne psihologije i duhovnosti. Po struci je sociolog, a diplomirao je 2003. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prijašnje knjige u kojima je fokus bio na odnosu prema sebi i ljubavi kao što su Ljubavologija i Škola života jedne su od najprodavanijih knjiga u Hrvatskoj i regiji. Njegovi su naslovi objavljeni i u Sloveniji, Srbiji, Makedoniji i Albaniji, a ukupno je prodano više od 200.000 primjeraka. (P)ostati zdrav je njegova prva knjiga s fokusom na zdravlje.

Tema nije odabrana slučajno jer više od 15 godina pomaže oboljelima od raka da se nose sa svim izazovima pa je dio tih iskustava prenio i u ovoj knjizi, ali se oslonio i na zaključke brojnih znanstvenih istraživanja koja dokazuju utjecaj uma na tijelo.

Udruga Sve za nju 2016. godine dodijelila mu je nagradu VAM zbog pomaganja onkološkim pacijentima i senzibiliziranja javnosti za probleme svih koji se bore s rakom. Kao malo dijete liječio se od trombocitopenije na Odjelu dječje hematologije i onkologije. Iz tog vremena pamti poseban odnos s doktorom Tiefenbachom čiji je pristup bio presudan faktor za kreiranje Bruninog odnosa prema zdravlju.

Dvije godine vodio je emisiju Svaki dan, dobar dan na Hrvatskoj televiziji i redovito surađuje s brojnim medijima u Hrvatskoj i regiji. U braku je 14 godina i ponosni je tata predivne dvanaestogodišnjakinje čijoj generaciji želi da se mudrije brine za svoje zdravlje što je glavni cilj ove knjige.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dobar život

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

CT

Hoću li zbog CT-a imati posljedice na moje zdravlje?

Gluten free

Proso kao zvijezda 2023. godine

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 2023. godinu Međunarodnom godinom prosa kako bi se povećala svijest o zdravstvenim prednostima ove drevne žitarice koja je postala popularna zbog svojih iznimnih nutritivnih vrijednosti. Proso podrazumijeva skupinu žitarica koje pripadaju obitelji trava. Postoji oko 600 različita vrsta prosa koje se međusobno razlikuju po boji, obliku i vrsti. U […]

Belupo

Izmjerite svoje zdravlje uz Belupo

Pozivamo Vas na Belupovo tradicionalno mjerenje zdravlja ČUVAJMO ZDRAVLJE ZAJEDNO, koje će se održati u subotu, 6. svibnja, od 9 do 12 sati u Koprivnici na glavnom koprivničkom trgu.

Crijevna mikrobiota

Začini u službi zdravlja kroz prizmu moderne znanosti

Bilo snažne ili blaže, bilo gorke ili pak nešto neutralnije arome, začine koristimo u različitim oblicima – listove, koru, gomolj, pupoljak, korijen, cvijet ili sjemenku. Ono čime nas u prvi trenutak zavodljivo privuku jesu njihove živopisne boje i arome, međutim tisućljetna upotreba širom svijeta pokazala je kako iza tog šarma stoji niz zdravstvenih blagodati, a […]

Magnet

Molila bih vas savjet, što da činim sa svojim zdravljem?

Povezani članci

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni hemangiom – 5. dio

Dijagnoza bolesti. Kao i kod drugih bolesti i stanja u mišićno – koštanom sustavu prvo je potrebno uzeti anamnezu bolesnika. Razgovor između liječnika i bolesnika se uvijek fokusira na simptome koje bolesnik ima, a učestala pitanja koja nam mogu pomoći u postavljanju dijagnoze su: Nakon anamneze slijedi pregled bolesnika, dakle testovi za određeni dio mišićno […]

Psihijatrija

Iz stanja potpune sreće brzo dođem do stanja bezvrijednosti, tuge i očaja. Kako izbjeći ta loša stanja?

Dermatologija

Stucco keratoze

Nakon ljeta i sezone sunčanja određene kožne promjene mogu biti izražene i uočljivije. Razlog tome je što zdrava i nepromijenjena koža tamni pod utjecajem ultraljubičastih zraka dok promijenjena koža može postati svjetlija ili tamnija. Promjene na nogama u obliku malenih svijetlih točkica na potkoljenicama ponekad se viđaju u odraslih osoba na potkoljenicama i nazivaju se […]

Kardiologija

Aterosklerotska bolest arterija gornjih udova

Aterosklerotska bolest gornjih udova, odnosnu ruku, većinom zahvaća granu aortnog luka, odnosno brahiocefalično deblo, potključne i pazušne arterije. Udaljenije arterije ruku većinom su zahvaćene drugim bolestima. Kod aterosklerotske bolesti samo jedne potključne arterije bolesnik ne mora imati simptome, ali prilikom mjerenja arterijskog tlaka na obje ruke bilježi se razlika sistoličkih tlakova veća za 10-15mmHg. U […]

Nutricionizam

Svi aduti maslina

Masline su izuzetno zdrava namirnica s brojnim koristima za zdravlje. Bogate su antioksidansima, zdravim mastima i drugim hranjivim tvarima koje mogu pridonijeti održavanju dobrobiti organizma. U svom sastavu sadrže 11 do 15% masti od čega više od 70% čini jednostruko nezasićena oleinska masna kiselina. Ova masna kiselina ima blagotvorno djelovanje na zdravlje jer smanjuje upalu […]

Psihijatrija

Patim od depresije, usamljena sam, ne izlazim u krevetu i bezvoljna sam. Što mi savjetujete da mi bude bolje?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Hemofilna artropatija – dijagnostika bolesti

Kompjutorizirana tomografija (CT) Kompjuterizirana tomografija vrlo je osjetljiva u otkrivanju promjena na kostima, ali ne može dati detaljne podatke o zahvaćenosti mekih tkiva, a zahtijeva veliku količinu zračenja bolesnika i zbog toga se ne koristi često u dijagnostici ove bolesti. Magnetska rezonancija (MR) Magnetska rezonancija omogućuje ranu procjenu zahvaćenosti mekih tkiva, koštanih cista i oštećenja […]

Psihijatrija

Osobe rizične za razvoj depresije tijekom pandemije

Prema istraživanjima, osobe koje su već ranije imale depresiju, češće su ponovo razvile depresiju krajem 2020. godine. Istraživanje provedeno na više od 22.000 ispitanika u Kanadskoj longitudinalnoj studiji o starenju, osobe s poviješću 3.79 puta su češće imale depresiju tijekom pandemije, u odnosu na osobe koje nisu imale depresiju (studija je objavljena u International Journal […]