Debljina – pošast novoga doba

1

Debljina ili pretilost je kronično upalno stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva s posljedičnim štetnim učinkom na zdravlje organizma.

Debljina ili pretilost je kronično upalno stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva  s posljedičnim štetnim učinkom na zdravlje organizma. Posljednjih desetljeća poprima karakter globalne epidemije s porastom pretilosti u svim dobnim skupinama, a osobito kod mladih-djece i adolescenata. Na temelju epidemioloških podataka procjenjuje se da  u svijetu ima oko 300 milijuna pretilih osoba te gotovo milijarda s prekomjernom tjelesnom težinom. Suvremeni stil života, dominantno sjedilački, te konzumacija rafinirane hrane s visokim udjelom masti i jednostavnih ugljikohidrata  odgovoran je na epidemiju debljine, a sama bolest jedan je važnijih čimbenika rizika za razvoj kroničnih nezaraznih bolesti koji su vodeći uzroci smrtnosti u svijetu.           

Ocjena stanja uhranjenosti

Za određivanje stanja uhranjenosti koristi se nekoliko jednostavnih i praktičnih metoda, a to su:

1.    određivanje indeksa tjelesne mase,

2.    mjerenje opsega struka i

3.    mjerenje debljine kožnog nabora.

Indeks tjelesne mase (ITM) ili engleski body mass index (BMI) izračunava se dijeljenjem tjelesne težine izražene u kilogramima s kvadratom visine izražene u metrima.

Primjer izračuna ITM za osobu TV 1.65 m i TT 65 kg                             

  ITM=TT(kg)/ TVxTV (m²), npr. osoba koja je visoka 165 cm i teška 65 kg ima ITM  prema sljedećem izračunu:

  ITM= 65 kg/ 1.65 m x 1.65 m = 23,8 kg/m²

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definira se:

1.    ITM od 20 – 25 – normalna tjelesna težina

2.    ITM od 25 – 30 – prekomjerna tjelesna težina

3.    ITM od 30 – 35 – pretilost,  a

4.    ITM preko 40 ekstremna pretilost. 

Mjerenjem opsega struka određujemo raspored masnog tkiva u tijelu te na temelju toga određujemo tip pretilosti. Naime, u praksi se razlikuju muški i ženski tip pretilosti. Kod muškog tipa pretilosti dolazi do nakupljanja masnog tkiva oko struka (oblik ''jabuke''), dok kod ženskog tipa pretilosti masno tkivo se nakuplja ispod struka, u donjem dijelu trbuha, na stražnjici, kukovima i bedrima (oblik ''kruške''). Opseg struka veći od 102 cm u muškaraca te veći od 88 cm kod žena upućuje na pretilost. Opseg struka mjeri se u razini vrha zdjelične kosti.

Mjerenjem debljine kožnog nabora određujemo postotak tjelesne masti. Pomoću posebne sprave tzv. kalipera mjeri se debljina kožnog nabora na nekoliko mjesta na tijelu te se izračunava postotak tjelesne masti. Postotak tjelesne masti veći od 25 % kod muškaraca te veći od 30 % kod žena upućuje na pretilost. U praksi se rjeđe primjenjuje.

Kod djece i adolescenata stupanj uhranjenosti određuje se s obzirom na percentilne  krivulje ITM-a po dobi i spolu. Prekomjernu tjelesnu težinu imaju djeca čiji je ITM između 85. i 95. percentile, a pretila su ona s ITM većim od 95 percentila za dob.

Uzroci pretilosti

Glavni su uzroci pretilosti prevelik unos hrane i nedovoljna tjelesna aktivnost, zbog čega se višak energije unesen hranom, a ne iskorišten radom i fizičkom aktivnošću skladišti u organizmu u obliku masnog tkiva. Najčešći uzroci  prekomjerne tjelesne težine su:

1.    genetska predispozicija,

2.    usporen metabolizam i loša probava,

3.    nepravilne prehrambene navike,

4.    nedovoljna ili nikakva tjelesna aktivnost,

5.    preobilni obroci i brzo konzumiranje hrane,

6.    pogrešno vrijeme obroka (kasno navečer), preskakanje obroka (osobito doručka), dugi sati bez jela – načelo ''gladovanja i prejedanja'',

7.    nepridržavanje pravila pet manjih obroka tijekom dana,

8.    nedovoljan unos voća i povrća u svakodnevnoj prehrani,

9.    nedovoljan unos tekućine (vode) u organizam,

10.  prekomjeran unos šećera i slatkiša te hrane bogate kalorijama, a nutritivno siromašne (grickalice, slatkiši),

11.  unos alkohola, gaziranih i zaslađenih pića,

12.  veliki unos soli u organizam,

13.  nedovoljno sna,

14.  neki lijekovi koji izazivaju debljanje (npr. lijekovi za liječenje depresije),

15.  zadržana prekomjerna tjelesna težina dobivena tijekom trudnoće te

16.  stres.

Posljedice pretilosti

U pretilih osoba često nalazimo promjene i oštećenja raznih organa, kao što su povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, poremećaj tolerancije glukoze u krvi ili šećernu bolest, endokrinološke i menstrualne  poremećaje, oštećenja koštano-zglobnog sustava, oštećenja srčane i plućne funkcije, žučne kamence, žgaravicu, vraćanje hrane iz jednjaka u želudac tzv. GERB, te psihičke poremećaje, najčešće tipa depresije.

Muški tip pretilosti pridonosi razvoju metaboličkog sindroma koji karakteriziraju povišeni krvni tlak, šećerna bolest ili intolerancija glukoze te poremećaj lipida u krvi. Osobe s metaboličkim sindromom imaju veliki rizik od razvoja srčanog i moždanog udara pa je već 1989. godine opisan ''smrtonosni kvartet00, čije su značajke:

- pretilost gornjeg dijela tijela (oblik ''jabuke'', opseg trbuha veći od 102 cm za muškarce i 88 cm za žena),

- visoka glukoza na tašte (viša od 6.1 mmol/l),

- porast triglicerida u krvi (hipertrigliceridemija) i

- povišen krvni tlak.


S obzirom na metaboličke posljedice i rizik razvoja aterosklerotskih promjena na srcu i krvnim žilama najopasniji je muški tip pretilosti.

Prekomjerna tjelesna težina drugi je najčešći uzrok preventabilnih smrtnih slučajeva (prvi je pušenje), a šesti je najvažniji čimbenik rizika razvoja kroničnih bolesti. Već i smanjenje tjelesne mase od 5 do 10 % od početne smanjuje rizik obolijevanja od niza bolesti povezanih s debljinom.

Liječenje pretilosti

Liječenje pretilosti zahtijeva puno strpljivosti i upornosti. Osnovno je smanjenje unos hrane i povećanje tjelesne aktivnosti kako bi se postupno smanjile nagomilane rezerve masnog tkiva u organizmu. Cilj je liječenja postupno smanjenje tjelesne mase tijekom duljeg razdoblja. Liječenje ovisi o stupnju pretilosti, zdravstvenom stanju i motivaciji pretile osobe, a uključuje dijetu, tjelovježbu, promjenu ponašanja i životnih navika, ponekad i psihoterapiju, primjenu lijekova i operativno liječenje.

Ono što je najbitnije i u čemu treba voditi računa u cilju smanjenja tjelesne težine i održavanja idealne tjelesne težine je pravilna prehrana koja će uz programiranu tjelesnu aktivnost osigurati ravnomjerno mršavljenje. Pod pojmom pravilne prehrane podrazumijeva se uravnotežen unos ugljikohidrata, masti i bjelančevina, kao i vitamina i minerala, redovito uzimanje obroka, umjerenost i raznolikost hrane, izbjegavanje prejedanja i uzimanje više manjih obroka tijekom dana.

Zdrava prehrana treba se temeljiti na piramidi zdrave hrane, a to znači:

·         jesti puno voća i povrća, proizvoda od cjelovitih žitarica, hranu s malo masnoće i bez šećera,

·         jesti nemasno meso (piletina bez kožice, puretina, meso kunića) i ribu,

·         obavezno doručkovati, izbjegavati preskakanje obroka i prejedanje, jesti najmanje tri puta na dan u manjim obrocima,

·         primjenjivati zdravije načine pripremanja hrane, kao što je kuhanje na pari ili na lešo,

·         piti najmanje 6 do 8 čaša vode na dan,

·         punomasne mliječne proizvode zamijeniti onima s manje masnoće,

·         smanjiti unos soli i šećera u hrani,

·         izbjegavati životinjsku mast, koristiti biljna ulja (suncokretovo, maslinovo, repino) u pripremanju hrane,

·         izbjegavati grickalice, slatkiše, brzu hranu (fast food), gazirana i alkoholna pića.

Uz pravilnu prehranu za smanjenje i održavanje idealne tjelesne težine najvažnija je tjelesna aktivnost. U svrhu gubitka tjelesne težine preporučuje se umjerena tjelesna aktivnost 30 minuta dnevno i po mogućnosti svakodnevno. To može biti: brzo hodanje, trčanje, plivanje, vožnja biciklom, planinarenje, aerobik, vježbe u teretani ili bilo koji sport prilagođen svakom pojedincu i stanju njegova srčano-žilnog sustava uz prethodnu konzultaciju liječnika. Ako niste u mogućnosti svakodnevno vježbati tada koristite druge alternativne mogućnosti kretanja, na posao idite pješice, do stana umjesto dizala koristite stepenice, sjedenje pred televizorom zamijenite šetnjom po prirodi ili do obližnjeg parka.

Kod jače izražene pretilosti i kod neuspjeha s dijetom primjenjuje se medikamentozno liječenje, a kod ekstremne pretilosti i kirurški zahvati smanjenja volumena želuca.

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (1)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (1)
Nenad00 03.07.2019. 08:56

manje papati, više se kretati. puno vode i voća

Vezani članci