Tri “bijele ubojice”: šećer, sol i droga

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije u slijedećih će se deset godina ukupan broj smrtnih slučajeva kada su u pitanju zarazne bolesti smanjiti za 3%, dok će broj smrtnih slučajeva koji se pripisuju kroničnim nezaraznim bolestima narasti za 17%.

To znači da će od 64 milijuna ljudi koji će umrijeti 2015. godine 41 milijun umrijeti od kroničnih nezaraznih bolesti. Bolesti srca i krvnih žila glavni su uzrok smrti i bolničkog liječenja u Hrvatskoj. Od njih umire svaki drugi stanovnik naše zemlje. Među deset vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj posljednjih godina s ukupnim mortalitetom preko 50% nalazi se čak pet dijagnoza iz skupine bolesti srca i krvnih žila (zatajenje srca, infarkt miokarda i moždani udar).

Na vrhu se nalaze ishemične bolesti srca s udjelom od 17,5% u ukupnom mortalitetu i cerebrovaskularne bolesti (moždani udar) s udjelom od 16,6%. Prema rezultatima istraživanja u okviru Prvog hrvatskog projekta zdravstva Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj su čimbenici rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila znatno prošireni. Povišeni krvni tlak (viši od 140/90 mmHg) ima 31,9% muškaraca i 23,6% žena u dobi od 18-65 godina.

Čimbenici za nastanak bolesti srca i krvnih žila su brojni:

– nepromjenjivi: dob, spol, nasljeđe i
– promjenjivi: pušenje, tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina, pretilost, prekomjerna konzumacija alkohola i povišeni krvni tlak.

Povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi (kolesterol i trigliceridi) i pušenje odgovorni su za više od 80% kardiovaskularnih bolesti.

Najvažniji od tih čimbenika rizika je povišeni krvni tlak

Jedan od glavnih uzroka povišenog krvnog tlaka je prekomjerna uporaba soli. Brojna su istraživanja dokazala da smanjenje unosa soli za trećinu od uobičajenog  umanjuje porast krvnog tlaka u starijoj životnoj dobi. Pokrenut je europski projekt, kojem su se priključile i neke neeuropske zemlje (SAD, Kanada, Australija, Japan, Kina, Indija) da se današnja «pogibeljna» konzumacija soli, koja je u većini zemalja svijeta gotovo dvostruko veća od poželjne smanji sa dnevno 10-12 grama soli na 5-6 grama dnevno koliko je poželjno.

U brojnim zemljama Europe i svijeta spomenutom kampanjom postiglo se smanjenje unosa soli promjenom prehrambenih navika kod pojedinaca, ali se potaknula i  prehrambena industrija na smanjenje unosa soli u industrijske gotove i polugotove proizvode. Naime, veći dio soli koji unosimo u organizam skriveno je u gotovoj ili polugotovoj hrani.

Samo neki od primjera polugotove i gotove hrane koje predstavljaju značajan izvor skrivene soli su kobasice, suhomesnati proizvodi, paštete, tvrdi sirevi i sirni namazi, grickalice poput čipsa, štapića, kikirikija, pistacija, gotovi umaci, senf, majoneza, hamburger, juhe iz vrećice, pa čak i kruh i druga gotova i polugotova jela.

U spomenutoj inicijativi smanjenja udjela soli u hrani najbolje rezultate postigla je Velika Britanija. Vlada Velike Britanije pokrenula je javnozdravstvenu kampanju kojom je potaknula proizvođače hrane da smanje količinu soli u gotovoj i  polugotovoj hrani, a bez bojazni da će se kvaliteta hrane pogoršati zbog smanjenja soli u namirnicama. Ujedno je potaknula pučanstvo da smanji količinu soli u hrani na 6 g/dan,ovisno o dobi. U Hrvatskoj inicijativa za smanjenje udjela soli u hrani ima moto «Manje soli – više zdravlja».

Brojne su studije diljem svijeta (Finska, Japan, Velika Britanija, SAD) pokazale da smanjenje unosa soli dovodi do sniženja krvnog tlaka, ne samo u hipertoničara, nego i u osoba s normalnim vrijednostima krvnog tlaka. Najveće sniženje krvnog tlaka zabilježeno je kod osoba koje su osim smanjenje udjela soli u hrani, jeli i više svježeg voća, povrća i nezasićenih masti.

Bez soli nema života

Stotine kemijskih spojeva svrstavaju se u skupinu soli, ali pod pojmom soli u svakodnevnoj upotrebi mislimo na natrijev klorid koji je najrasprostranjenija sol u prirodi i osnovni nutrijent, nezamjenjiv za funkcioniranje ne samo ljudskog organizma nego i svih živih bića na zemlji. Natrij iz soli pomaže u regulaciji tjelesne tekućine i nivoa kiselosti, sudjeluje u održavanju krvnog tlaka, zajedno s kalijem potreban je za stvaranje i prijenos električnih impulsa u živčanim i mišićnim stanicama i unos esencijalnih nutrijenata iz tankog crijeva u organizam.

Sol nam je potrebna i stoga što služi kao nosač joda, jednog od esencijalnih elemenata prijeko potrebnih za normalno provođenje biokemijskih procesa u organizmu. Jod je sastojak hormona štitnjače i njegov nedostatak uzrokuje niz funkcijskih i razvojnih abnormalnosti, kod odraslih pojavu strume ili gušavosti, a kod djece oštećenja mozga i zastoj psihomotoričkih funkcija.

Preporučeni dnevni unos natrija kod odraslih je 920-2300 mg dnevno, to odgovara 6 g soli ili 1½ čajne žličice. Dnevni unos soli ovisi o dobi i zdravstvenom stanju pojedinca.

Preporučeni dnevni unos soli:

– za djecu do 1 godine života je jedan gram,
– za djecu od 1-3 godine 2 grama,
– za djecu od 4-7 godina 3 grama,
– za djecu od 7-10 godina 5 grama i
– za ostale dobne skupine 6 grama soli na dan. 

Zašto je pretjerani unos soli u organizam štetan?

Najštetniji utjecaj povećanog unos soli je povišeni krvni tlak koji je faktor rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila. Pretjerani unos soli povezuje se i s niz drugih bolesti, na prvom mjestu to su bolesti bubrega i pojava bubrežnih kamenaca, zatim rak želuca, moždani udar, povećanje lijeve srčane klijetke, pojave edema i osteoporoze uslijed pojačanog izlučivanja kalcija. Glavni krivac za pojavu neželjenih efekata u organizmu je natrij koji ima učinak «zadržavanje» vode u organizmu što stvara osjećaj napuhnutosti i težine, dovodi do porasta tjelesne težine i porasta krvnog tlaka.

Kako smanjiti unos soli?

Smanjenje udjela soli u hrani nije nimalo lako, kada znamo da su prosječne dnevne potrebe soli 4-6 grama, a samo 100 g kruha sadrži 1,2 g soli. Vrlo često dnevni unos soli pojedemo već za doručak, tako da prosječan građanin u Hrvatskoj višestruko premaši dnevne potrebe za ovim nutrijentom. Procjenjuje se da prosječan građanin Hrvatske unosi 12-16 g soli na dan.

– Pri odabiru namirnica birajte one s manjim udjelom natrija, do 120 mg natrija na 100 grama hrane. Svježa hrana (voće,povrće,meso,mlijeko i jogurt) sadrže malo natrija, dok većina gotove i polugotove hrane sadrži više natrija. Čak 70% soli koju na dan konzumiramo čini tzv. skrivena sol u gotovoj i polugotovoj hrani.

– Ograničite konzumaciju hrane koja ima više soli, poput suhomesnatih proizvoda (slanine, šunke, kobasice, slanog sušenog mesa), gotovih juha iz vrećice, umaka i preljeva  za salate, mesnih pašteta, dimljene ribe, kruha,  margarina i maslaca, tvrdih sireva, grickalica i brze hrane (hamburgera,ćevapa).

– Izbjegavajte dodavanje soli prilikom kuhanja i za stolom, umjesto soli koristite začinska bilje i začine poput češnjaka, ružmarina, mažurana, origana i limunovog soka za poboljšanje okusa hrane.

– Pazite na konzumaciju mineralne vode koja sadrži natrij, glavnog krivca za neželjene efekte soli. Birajte mineralnu vodu sa manjim udjelom natrija.

Učinci smanjenja soli u hrani na zdravlje

Smanjenje soli u hrani ima niz pozitivnih zdravstvenih učinaka:

– povećava učinkovitost lijekova za povišeni krvni tlak,
– smanjuje nuspojave navedenih lijekova,
– povećava učinkovitost rada bubrega,
– pridonosi oporavku srčanog mišića,
– smanjuje vjerojatnost pojave bubrežnih kamenaca,
– smanjuje rizik od pojave osteoporoze i
– smanjuje opasnost od pojave raka želuca.

Brojna su znanstvena istraživanja potvrdila da smanjenje unosa soli na 6 grama na dan ima za posljedicu 24%-tno smanjenje učestalosti smrti od moždanog udara i 20%-tno smanjenje pojave srčanog udara.  

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika