Antifosfolipidni sindrom – 1. dio

Antifosfolipidni sindrom je autoimuna bolest koja može zahvatiti gotovo svaki organ, odnosno ovaj sindrom se javlja kada vlastiti imunološki sustav pogrešno napada neki od normalnih proteina u krvi. Bolesnici s antifosfolipidnim sindromom mogu imati različita protutijela u krvi protiv fosfolipida zbog kojih dolazi do prekomjernog zgrušavanja krvi.

Što je antifosfolipidni sindrom (APS) i kod koga se javlja?

Antifosfolipidni sindrom je autoimuna bolest koja može zahvatiti gotovo svaki organ, odnosno ovaj sindrom se javlja kada vlastiti imunološki sustav pogrešno napada neki od normalnih proteina u krvi. Bolesnici s antifosfolipidnim sindromom mogu imati različita protutijela u krvi protiv fosfolipida (antikardiolipinska protutijela, te beta-2 glikoprotein) zbog kojih dolazi do prekomjernog zgrušavanja krvi. U sindromu dolazi do formiranja krvnih ugrušaka koji nastaju unutar arterije ili vene. Antifosfolipidni sindrom (APS) može uzrokovati krvne ugruške koji se formiraju u venama nogu, tj. stanje poznato kao duboka venska tromboza (DVT), ali i u trudnoći gdje dolazi do spontanog pobačaja. APS se pojavljuje u sklopu određenih bolesti kao sustavni lupus eritematozus (SLE) ili drugim reumatskim ili autoimunim poremećajima. Upravo zato je osnovno liječenje antikoagulantna terapija, odnosno lijekovi koji dovode do smanjenog zgrušavanja krvi.

Postoje dvije glavne klasifikacije antifosfolipidnog sindroma:

primarni – ako ne postoji poznati osnovni razlog sindroma, kao što su npr. autoimune bolesti.
sekundarni – ako postoji sustavni eritematozni lupus ili neki drugi autoimuni poremećaj, neke infekcije ili korištenje određenih lijekova koje mogu objasniti uzrok APS-a.

Poseban oblik ove bolesti nazivamo katastrofalan antifosfolipidni sindrom (CAPS) kojeg karakterizira blokada većine krvnih žila u cijelom tijelu. Kao rezultat katastrofalnog antifosfolipidnog sindroma dolazi do promjena u mnogim organima, uključujući kožu, pluća, mozak, srce, bubrege i crijeva. Ovaj oblik bolesti je izuzetno rijedak, a liječi se antikoagulantnim lijekovima, kortikosteroidima te plazmaferezom (izmjenom plazme). Katastrofalan antifosfolipidni sindrom ponekad se naziva i Asherson-ov sindroma po istraživaču koji ga je opisao u ranim 1990-im godinama.
Procjenjuje se da je učestalost APS oko 5 slučajeva na 100.000 osoba godišnje. Protutijela se javljaju češće kod starijih osoba. APL protutijela nalaze se u oko 30-40% bolesnika sa SLE, ali samo oko 10% ima APS. Otprilike polovica APS slučajeva nisu povezani s drugim reumatskim bolestima. APL sindrom je uzrok 14% svih moždanih udara, 11% srčanih udara, 10% duboke venske tromboze i 9% spontanih pobačaja u trudnoći.
APS je češći u osoba mlađe do srednje životne dobi.

Uzroci i proces nastanka bolesti

Neki čimbenici su povezani s razvojem antifosfolipidnih protujela, tj. rizični faktori su:

• infekcije – osobe s određenim infekcijama, uključujući sifilis, HIV infekciju, hepatitis C i lajmsku bolest, između ostalog, imaju veću učestalost za razvoj antifosfolipidnih protutijela,
• lijekovi – neki lijekovi protiv visokog krvnog tlaka kao hidralazin te propranolol, kao i lijek fenitoin za epilepsiju te antibiotik amoksicilin mogu dovesti do povećanog rizika od razvoja antifosfolipidnih protutijela,
• genetska (obiteljska) predispozicija,
• autoimune bolesti – kao što su sistemski eritematozni lupus (SLE), Sjogrenov sindrom, reumatoidni artritis, autoimuna hemolitička anemija, psorijatični artritis, sistemska skleroza, mješovita bolest vezivnog tkiva, polimijalgija reumatika i Behçetov sindrom,

Osobe s antifosfolipidnim protutijelima mogu razviti antifosfolipidni sindrom ako npr. zatrudne, budu duže vrijeme nepokretni, nakon operacije, ukoliko puše, uzimaju oralne kontraceptive kao i ako imaju visoke razine kolesterola i triglicerida u krvi. Odnosno navedeni faktori mogu bit okidač za razvoj APS-a kod osoba koje imaju već razvijena antifosfolipidna protutijela.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ahilova tendinopatija

Bolno stopalo – 10. dio

Diferencijalna dijagnoza Isključiti potpunu ili djelomičnu rupturu Ahilove tetive. Kao pomoć tu je, između ostalog, Thompsonov test koji se provodi s pacijentom koji leži na trbuhu. U slučaju pozitivnog testa, nije primijećeno nikakvo ili malo kretanja u gležnju; tada je pukla Ahilova tetiva. U slučaju atipične prezentacije i nejasne dijagnoze, treba razmotriti trombozu potkoljenice, puknuće […]

Kralježnica

Imam jake bolove u donjem dijelu kralježnice, molim pojašnjenje nalaza?

Kalkaneus – petna kost

Bolno stopalo – 9. dio

Tendinopatija Ahilove tetive Učestalost Ahilova tendinopatija je stanje nakon preopterećenja tetive s učestalošću od 5 – 6 posto u fizički neaktivnih osoba i 9 posto u fizički aktivnoj populaciji. U većoj su mjeri pogođeni sportaši koji se bave trčanjem na duge staze, tenisom i atletikom. Etiologija i patogeneza Trenutno nema dokaza da je Ahilova tendinopatija […]

Bolno stopalo

Bolno stopalo – 7. dio

Stopalo je složeni dio sustava za kretanje koji pomaže u stabiliziranju udarnih sila i prilagodbi na različite površine te je stalno izloženo opterećenju. Ozljeda ovog djela sustava za kretanje može biti akutna ili kronična, kao npr. u slučaju preopterećenja. Iako su poremećaji povezani sa stopalom učestali, na žalost, nisu jako veliki znanstveni dokazi za metode […]

Kosti

Vježbe za smanjenu gustoću kostiju?

Bolno stopalo

Bolno stopalo – 6 dio

Diferencijalna dijagnoza Treba napraviti krve pretrage koji uključuju urat, SE, CRP i krvnu sliku kako bi se isključili giht ili druge upalne bolest kao što su reumatoidni artritis kao uzrok ukočenosti palca stopala. Treba isključiti i druge strukturne promjene zgloba poput halluxa valgusa. Liječenje Liječenje hallux rigidusa prvenstveno je konzervativno (neoperativno) i to u svrhu […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u koljenu – možete li mi očitati MR?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]