Liječenje sindroma kroničnog umora

Postoje tretmani i strategije koji mogu ublažiti simptome bolesti, pridonijeti suočavanju sa svakodnevnim životom i poboljšati funkcionalnu razinu i kvalitetu života.

Danas ne postoji tretman koji može izliječiti ME/CFS. Međutim, postoje tretmani i strategije koji mogu ublažiti simptome bolesti, pridonijeti suočavanju sa svakodnevnim životom i poboljšati funkcionalnu razinu i kvalitetu života. Većina bolesnika koji imaju sindrom kroničnog umora također su i depresivni. Liječenje depresije može olakšati suočavanje s problemima povezanim sa sindromom kroničnog umora. Male doze antidepresiva također mogu poboljšati san i ublažiti bol.

Neki od primjera navedenih strategija za liječenje su:

  • razgovor s medicinskom sestrom
  • kontakt s fizioterapeutom ili radnim terapeutom
  • TENS
  • opuštanje
  • plan za fizičku aktivnost
  • tečajevi, edukacija o bolesti

 Najefikasniji tretman sindroma kroničnog umora čini se pristup koji kombinira dvije metode: kognitivni trening s programom vježbanja:

  • Kognitivni trening. Razgovor s psihologom može pomoći bolesnicima da vide mogućnosti za otklanjanje nekih ograničenja koje nameće sindrom kroničnog umora. Dobivanje kontrole nad svojim životom može drastično poboljšati izgled za smanjenje tegoba
  • Programirano vježbanje. Fizioterapeut može odrediti koje su vježbe najbolje za bolesnika. Bolesnici koji su prije bili neaktivni često započinju s vježbama isvođenja aktivnog pokreta u zglobovima i istezanja za samo nekoliko minuta dnevno. Postupno povećavanje intenziteta vježbanja s vremenom može pomoći pri preosjetljivost na vježbanje.

Posebnu pažnju treba usmjeriti na iduće simptome kod liječenja ovog sindroma:

  • slabost nakon vježbanja ili produženi umor
  • poremećaj sna
  • bol
  • depresija, stres i anksioznost
  • vrtoglavica i nesvjestica
  • problemi s pamćenjem i koncentracijom

Bolesnici, njihove obitelji i zdravstveni djelatnici trebaju zajedno raditi pri odlučivanju koji simptom uzrokuje najviše problema. Taj simptom treba prvo liječiti. Treba objasniti bolesniku moguće prednosti i nedostatke bilo kojeg plana liječenja, uključujući lijekove i drugu terapiju. Zdravstveni djelatnici trebaju podržati obitelji bolesnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bolovi

Imam sve simptome kroničnog umora, koje pretrage trebam obaviti?

Ahilova tendinopatija

Bolno stopalo – 10. dio

Diferencijalna dijagnoza Isključiti potpunu ili djelomičnu rupturu Ahilove tetive. Kao pomoć tu je, između ostalog, Thompsonov test koji se provodi s pacijentom koji leži na trbuhu. U slučaju pozitivnog testa, nije primijećeno nikakvo ili malo kretanja u gležnju; tada je pukla Ahilova tetiva. U slučaju atipične prezentacije i nejasne dijagnoze, treba razmotriti trombozu potkoljenice, puknuće […]

Kalkaneus – petna kost

Bolno stopalo – 9. dio

Tendinopatija Ahilove tetive Učestalost Ahilova tendinopatija je stanje nakon preopterećenja tetive s učestalošću od 5 – 6 posto u fizički neaktivnih osoba i 9 posto u fizički aktivnoj populaciji. U većoj su mjeri pogođeni sportaši koji se bave trčanjem na duge staze, tenisom i atletikom. Etiologija i patogeneza Trenutno nema dokaza da je Ahilova tendinopatija […]

Bolno stopalo

Bolno stopalo – 7. dio

Stopalo je složeni dio sustava za kretanje koji pomaže u stabiliziranju udarnih sila i prilagodbi na različite površine te je stalno izloženo opterećenju. Ozljeda ovog djela sustava za kretanje može biti akutna ili kronična, kao npr. u slučaju preopterećenja. Iako su poremećaji povezani sa stopalom učestali, na žalost, nisu jako veliki znanstveni dokazi za metode […]

Bolno stopalo

Bolno stopalo – 6 dio

Diferencijalna dijagnoza Treba napraviti krve pretrage koji uključuju urat, SE, CRP i krvnu sliku kako bi se isključili giht ili druge upalne bolest kao što su reumatoidni artritis kao uzrok ukočenosti palca stopala. Treba isključiti i druge strukturne promjene zgloba poput halluxa valgusa. Liječenje Liječenje hallux rigidusa prvenstveno je konzervativno (neoperativno) i to u svrhu […]

Kralježnica

Imam jake bolove u donjem dijelu kralježnice, molim pojašnjenje nalaza?

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u koljenu – možete li mi očitati MR?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u lopatici – što bi to moglo biti?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]