Mišićni sindromi povezani sa statinima – 3. dio

Rizični faktori.

Mišićni simptomi ovise o karakteristikama pojedinih statina i dozi lijeka.

Čini se da je rizik od miopatije najmanji kod fluvastatina i pravastatina. Ovi statini se ne metabiliziraju preko citokrom P450 – 3A4  i stoga je manja vjerojatnost da će biti uključeni u interakcije s drugim lijekovima. U slučaju fluvastatina, manji rizik može biti povezan s manjom sistemskom izloženošću lijeka u krvi budući da se postepeno oslobađa.

Rizik od ozljede mišića može biti izraženiji kada se uzimaju statini koji se metaboliziraju putem CYP3A4, kao što je npr. simvastatin.

Za sve statine, rizik od ozljede mišića veći je pri većim dozama.

Sigurnost pravastatina je potvrđena analizom i praćenjem kod velikog broja bolesnika. Incidencija povećanja serumske kreatin kinaze (CK) nije se razlikovala od populacije koja nije uzimala statin, a nije bilo slučajeva potvrđenog kliničkog miozitisa ili rabdomiolize.

Sigurnost rosuvastatina dokazana je u ispitivanju na viš od 15 tisuća pojedinaca, u kojem su stope mišićne toksičnosti s rosuvastatinom od 20 mg/dan bile slične kao kod pojedinaca koji ne uzimaju statin. Međutim, bilo je izvješća o rabdomiolizi, osobito u bolesnika sklonih miopatiji, posebno kod najviših doza od 40 mg/dan.

Bolesti štitne žlijezde, bubrega i jetre — Povećana osjetljivost na miopatiju povezanu sa statinima javlja se u bolesnika s hipotireozom, zatajenjem bubrega i opstruktivnom bolešću jetre. Vrlo niske razine vitamina D povezane su s višim stopama mijalgije i miopatije. Nadoknada niske razine vitamina D može biti učinkovit pristup poboljšanju tolerancije na statine.

Ostali čimbenici bolesnika povezani s povećanim rizikom od štetnih mišićnih događaja povezanih sa statinima uključuju stariju dob (više od 80 godina), iscrpljenost, ženski spol, bolest jetre i teška bubrežnu bolest.

Istodobna terapija drugim lijekovima — Povećanje osjetljivosti na miopatiju znatno je veće u bolesnika koji primaju istodobnu terapiju brojnim lijekovima, osobito onima koji utječu na CYP3A4, koji je bitan za metabolizam popriličnog broja drugih lijekova.

Nadalje, istodobna uporaba lijeka koji se smatraju čimbenikom rizika za miopatiju (tj. glukokortikoidi, ciklosporin) može dodatno povećati rizik za pojavu mišćnih sindroma.

Postoji razlika kod metabloizma statina, pa je stoga svaki statin podložan različitim vrstama interakcija s drugim lijekovima. Prilikom odabira statina je važno pogledati i interakcije s drugim lijekovima koje pojedini bolesnik koristi.  

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Grčenje

Grčenje mišića – molim savjet

Bol

Spinalni hemangiom – 4. dio

Simptomi Simptomi spinalnih hemangioma su: Kada hemangiom kralježnice pokazuje simptome, simptomi su obično slični kao i kod drugih bolnih stanja kralježnice. Spinalni hemangiomi mogu uzrokovati bol u leđima na mjestu gdje se nalaze, ali i nelagodu duž zahvaćenog živca u nozi, kao i simptome povezane s kralježničnom moždinom. Ukoliko je došlo do pritiska hemangioma na […]

Bol

Uloga vitamina D kod ublažavanja menstrualnih bolova

Bol, grčevi i neugoda tijekom menstruacije normalna su pojava međutim, jaku bol koja onemogućuje provođenje svakodnevnih aktivnosti ne bismo trebali smatrati normalnim stanjem. Bolna menstruacija naziva se još i dismenoreja i postoje dva tipa dismenoreje: primarna i sekundarna. Primarna dismenoreja odnosi se na bol neposredno prije i tijekom menstruacije, dok sekundarna dismenoreja predstavlja pojavu menstrualne […]

Atrofija mišića

Što je sarkopenija?

Sarkopenija je progresivni gubitak mišićne mase i snage. Predstavlja atrofiju mišića poradi koje se javlja slabost. Tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana mogu pridonijeti ovom procesu. Stanje obično pogađa stariju populaciju i uveliko utječe na kvalitetu života smanjujući neovisnost i povećavajući potrebu za dugotrajnom njegom. Sarkopenija utječe na mišićno-koštani sustav i glavni je čimbenik povećane slabosti, […]

Hipolipemička terapija

Doza statina nakon akutnog infarkta miokarda i dugoročni kardiovaskularni ishodi

Jedna od najvažnijih terapijskih mjera u sekundarnoj kardiovaskularnoj (KV) prevenciji nakon akutnog infarkta miokarda je intenzivna hipolipemička terapija u cilju redukcije LDL kolesterola. Kao najvažnija skupina hipolipemika primjenjuju se statini (inhibitori 3-hidroksi-3-metil-glutaril-koenzim A reduktaze). Zbog dokazanih boljih ishoda liječenja bolesnika nakon infarkta miokarda u cilju smanjenja KV morbiditeta i mortaliteta, Europsko kardiološko društvo u svojim […]

Kolesterol

Povišene masnoće u krvi i statini

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]