Helicobacter pylori je gram-negativna bakterija koja naseljava različite dijelove želuca i dvanaesnika, gdje uzrokuje upalu slabog intenziteta koja je čvrsto povezana sa nastankom ulkusne bolesti (peptički ulkus).

Helicobacter pylori je gram-negativna bakterija koja naseljava različite dijelove želuca i dvanaesnika, gdje uzrokuje upalu slabog intenziteta koja je čvrsto povezana sa nastankom ulkusne bolesti (peptički ulkus).

Indikacije za eradikaciju infekcije H.pylori – EHSG (European Helicobacter pylori Study Group), Maastricht 2000:

• peptički ulkus,
• MALTom,
• atrofični gastritis,
• resekcija želuca nakon karcinoma,
• bolesnici koji imaju rodbinu u prvom koljenu oboljelu od karcinoma želuca te
• na zahtijev bolesnika

Dispepsija

Dispepsija ili loša probava definira se kao bol  i nelagoda  u gornjem dijelu probavnog trakta.

Različiti čimbenici od stresa do određenih ljekova mogu uzrokovati dispepsiju. Bitno  je isključiti organski uzrok dispepsije( ulkusna bolest ,infekcija sa Helicobacter pylori, bolesti hepatobilijarnog trakta i gušterače , maligne bolesti  probavnog trakta….). Najčešći simptomi dispepsije  su  bol ,nadimanje , slabost , mučnina , podrigivanje, žgaravica ,rana sitost. U 60  % slučajeva ne postoji organski uzrok. Mogući uzroci NUD -neulkusne tj. funkcionalne dispepsije su  poremećena motorička funkcija želuca ,infekcija sa Helocobacter pylori,  snižen prag percepcije želučane distenzije , duodenogastrični refluks.

Bolesnici stariji od  55 god  .i oni sa alarmantnim simptomima trebaju biti upućeni na hitnu EGDS. Liječenje neobrađene dispepsije je različito ukoliko je incidencija infekcije H.pylori u populaciji niska kao što je to u razvijenim zemljama. Testiranje i liječenje bilo je preporučeno u odraslih bolesnika ispod 45 godina sa perzistentnom dispepsijom, uz prethodno isključenje gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB), uzimanje nesteroidnih antireumatika (NSAR), te u onih sa alarmantnim simptomima.

Definicija niske prevalencije je populacija sa udjelom H.pylori infekcije od manje od 20%. Cochrane sistematski pregled navodi da je princip testiranja i liječenja jednako učinkovita a manje skupa strategija u odnosu na endoskopiju u bolesnika s niskim rizikom obolijevanja od maligne bolesti i vjerojatno je učinkovitija od terapije inhibitorima protonske pumpe (IPP). Većina bolesnika sa dispepsijom imaju normalan nalaz na endoskopiji uz odsutnost refluksne bolesti; za te bolesnike smatra se da imaju neulkusnu dispepsiju. Cochrane sistematski pregled potvrdio je da postoji korist od eradikacije H.pylori u neulkusnoj dispepsiji. Empirijska terapija antisekretornim lijekovima mogla bi predstavljati manji trošak u slučaju da je udio infekcija sa H.pylori u populaciji manji od 20%.

Dispepsija-  liječenje i preporuke

• princip testiranja i liječenja H.pylori infekcije primjeren je za bolesnike sa dijagnostički neobrađenom dispepsijom,
• eradikacija H.pylori primjerena je opcija za bolesnike inficirane sa H.pylori i dijagnostički obrađenom neulkusnom dispepsijom,
• strategrija testiranja i liječenja je strategija prvog izbora u svih odraslih bolesnika sa funkcionalnom dispepsijom u slučaju visoke prevalencije infekcije u populacijete
• učinkovitost testiranja i liječenja infekcije H.pylori u populaciji sa niskom prevalencijom infekcije je mala; u toj situaciji primjerena je ili strategija testiranja i liječenja ili empirijska terapija antisekretornim lijekovima.

Preporučena prva linija terapije je IPP-klaritromicin-amoksicilin ili metronidazol ako je rezistencija na klaritromicin <15-20%. Ipak, smatra se da postoji mala prednost korištenja metronidazola u odnosu na amoksicilin, te se smatra da je ta kombinacija bolja u područjima gdje je rezistencija na metronidazol <40%. Nažalost  zbog učestale   upotrebe  antibiotika  izrazit je porast rezistencije u našoj zemlji na klaritrimicin i metronidazol.

Preporuke Maastricht III izvještaja savjetuju kao prvu liniju terapije za eradikaciju H. pylori infekcije trojnu terapiju sa inhibitorom protonske crpke u dvostrukoj dozi u kombinaciji sa klaritromicinom od 500 mg i amoksicilinom od 1000 mg ili metronidazolom od 400 ili 500 mg dva puta dnevno minimalno 7 dana. Četverostruka terapija sa bizmutom  u trajanju od 10-14 dana je alternativna terapija. Ukoliko nije dostupna navedena terapija, preporuča se IPP-amoksicilin ili tetraciklin i metronidazol . Također sekvencijska 10-dnevna terapija, koja se sastoji od dvojne terapije tijekom 5 dana i trojne prestalih 5 dana je također učinkovita i dobro podnošljiva kod starijih pacijenata.U slučaju rezistencije H.pylori na prvu liniju terapije, učinkoviti lijekovi su npr. levofloksacin iz skupine fluorokinolona.

Terapija nakon 2 neuspješna eradikacijska ciklusa  trebala bi biti temeljena na ispitivanju osjetljivosti na antibiotike.