Masna jetra je sveprisutna bolest današnjice rasprostranjena širom svijeta sa prevalencijom koja iznosi oko 25% (1), a definira je nakupljanjem masti u hepatocitima koja prelazi 5% mase jetre. U svakodnevnoj kliničkoj praksi metoda izbora za postavljenje dijagnoze masne jetre je transabdominalni ultrazvuk.

Hiperehogeni prikaz jetrenog parenhima u komparaciji sa tkivom bubrega ukazuje na infiltraciju jetrenih stanica trigliceridima, no kako bi se dijagnoza postavila prema rezultatima istraživanja zamašćenost jetre mora iznositi najmanje 2.5-20% mase jetre (2) zbog čega brojni bolesnici ostaju nedijagnosticirani. Dijeli se na dva različita entiteta a to su nealkoholna masna bolest jetre – NAFLD (engl. Non Alcoholic Fatty Liver Disease) i alkoholna masna bolest jetre – AFLD (engl. Alcoholic Fatty Liver Disease).

NAFLD je danas najčešća stečena metabolička bolest jetre i među najčešćim je uzročnicima ciroze jetre (3) čija prevalencija tijekom godina raste što predstavlja veliki javnozdravstveni problem. Entitet je uveden ranih osamdesetih i od tada terminologija, a ni dijagnostički kriteriji nisu mijenjani unatoč tome što je patogeneza bolesti velikog dijela bolesnika koji boluju od NAFLD-a razjašnjena i vezana uz metabolički sindrom.

Postavljanje dijagnoze nije lako budući da ne postoje dijagnostički parametri kojima bi se bolest potvrdila ili isključila već se ista temelji na isključnim kriterijima drugih mogućih etioloških uzročnika jetrene lezije (virusna, autoimuna, nasljedna, toksična i vaskularna etiologija) i anamnestičkim podacima o konzumaciji alkohola koja ne ne smije biti veća od 20 g na dan za žene odnosno 30 g na dan za muškarce (4), jer u protivnom govorimo o AFLD. Što bi značilo da dnevna količina ispijenog alkohola ne smije biti veća od 2 dcl vina, 5 dcl piva ili 0,3 dcl žestokog pića (40% alkohola) za žene te 3 dcl vina, 75 dcl piva ili 0,6 dcl žestokog pića (40% alkohola) za muškarce.

No, s obzirom na vrlo raširenu primjenu male do umjerene količine alkohola kod bolesnika koji su klasificirani kao NAFLD i povećanje prevalencije metaboličke disfunkcije kod onih koji se vode kao alkoholna bolest jetre -ALD (engl. Alcoholic Liver Disease) postojeće definicije često ne odgovaraju stvarnoj patogenezi bolesti. Koegzistiranje blage do umjerene konzumacije alkohola i metaboličkih promjena se vrlo često viđa kod naših bolesnika u svakodnevnoj praksi stoga je ponekad izazov svrstati bolesnika u jednu od navedenih skupina (5), složenost pogoršava i činjenica da bolesnici nerijetko umanjuju količinu ili u potpunosti skrivaju konzumaciju alkohola kako bi se izbjegla stigma.

S obzirom na zapadnjački način života i prehrane kod brojnih je bolesnika zamijećeno da NAFLD koegzistira ne samo s ALD već i sa drugim kroničnim jetrenim bolestima (6). NAFLD čini heterogena skupina bolesnika čije se liječenje temelji na preventivnim mjerama i promjenama načina prehrane i života, dok nam farmakoterapijski pripravci za sada nisu dostupni.

Literatura:

1. Younossi ZM, Koenig AB, Abdelatif D, et al. Global epidemiology of nonalcoholic fatty liver disease-Meta-analytic assessment of prevalence, incidence, and outcomes. Hepatology 2016;64:73– 84.
2. Bril F, Ortiz-Lopez C, Lomonaco R, et al. Clinical value of liver ultrasound for the diagnosis of nonalcoholic fatty liver disease in overweight and obese patients. Liver Int. 2015;35:2139–2146.
3. Sheth SG, Gordon FD, Chopra S. Nonalcoholic steatohepatitis. Ann Intern Med 1997;126:137–45.
4. Bagnardi V, Rota M, Botteri E at al. Alcohol consumption and site-specific cancer risk: a comprehensive dose-response meta-analysis. Br J Cancer 2015;112:580–93.
5. Lin S, Huang J, Wang M, et al. Comparison of MAFLD and NAFLD diagnostic criteria in real world. Liver Int. 2020;40:2082–2089.

Eslam M, Sanyal AJ, George J, on behalf of an international consensus panel, MAFLD: A consensus-driven proposed nomenclature for metabolic associated fatty liver disease, Gastroenterology (2020), doi: https://doi.org/10.1053/j.gastro.2019.11.312.