Iako je fertilna sposobnost žene u perimenopauzi niža, mogućnost trudnoće ipak postoji. Zbog životne dobi, načina i stila života, te možda nekih drugih bolesti od kojih žena boluje, a koje su i inače češće u određenoj životnoj dobi.

Iako je fertilna sposobnost žene u perimenopauzi niža, mogućnost trudnoće ipak postoji. Zbog životne dobi, načina i stila života, te možda nekih drugih bolesti od kojih žena boluje, a koje su i inače češće u određenoj životnoj dobi, u ovom razdoblju života ženama, koje su završile svoju reprodukciju i razmišljaju o kontracepciji, savjeti u tom smislu unekoliko su drugačiji no u mlađih dobih skupina žena.

Žena može ostvariti trudnoću dok god ima menstruacije, odnosno dok ne postane amenoroična 12 mjeseci (oko 50-te godine života, period od oko 12 mjeseci bez menstruacije ukazuje na peri/menopauzu). Teže, ali nije nemoguće. I naravno, ako ne postoje neki drugi uzroci neplodnosti.

Ženi perimenopauzalne dobi, koja je inače zdrava, ne puši, u dobroj je kondiciji itd. i zainteresirana je za neku od metoda zaštite od neželjene trudnoće, može se preporučiti nešto od niže navedenoga:

• oralna hormonska kontracepcija, pilule, u vidu kombiniranih preparata (koji sadrže i estrogensku i gestagensku komponentu) ili samo gestagenskog,
• hormonska kontracepcija u vidu potkožnih implantata, injekcija, vaginalnih prstenova ili flastera (ovi potonji preparati u našoj zemlji nisu naišli na široku primjenu),
• intrauterini uložak, spirala, koja može biti tzv. obična, bakrena, ili hormonska, te
• mehaničke metode, kao što su prezervativi i dijafragme.

Tzv. prirodne metode kontracepcije, prekinuti snošaj i drugo, ne preporučaju se, jer im je učinkovitost, zbog neredovitih menstruacijskih ciklusa, vrlo niska (a i inače su ove metode kontracepcije najmanje pouzdane).

Kako većina kontracepcijskih metoda sadrži hormonske komponente u različitim oblicima i količini, malo više ćemo se osvrnuti upravo na hormonsku kontracepciju za žene perimenopauzalne dobi.

Hormonska kontracepcija i u ovoj životnoj dobi žene ima i druge pogodnosti, osim samog sprečavanja neželjene trudnoće. Neke od znanih prednosti ove kontracepcije pred drugim kontracepcijskim metodama su uspostavljanje regularnosti menstruacijskog ciklusa, ublažavanje menstrualnih bolova, smanjenje količine menstruacijskog krvarenja, protektivni učinak na jajnik (smanjuje rizik za rak jajnika), ublažavanje početnih subjektivnih simptoma menopauze (kao što su valovi vrućine, promjene raspoloženja, otežano usnivanje i drugo) itd.

Međutim, hormonska kontracepcija, naročito u ovoj životnoj dobi, ima i veće zdravstvene rizike, pa se prije prepisivanja hormonske kontracepcije potencijalna korisnica treba naročito pažljivo obraditi. Veći rizici postoje naročito za trombožilne incidente, a također se i „zadnja“ menstruacija teže prepozna.

Unatoč mogućim rizicima, uz adekvatnu obradu potencijalne korisnice zainteresiranim ženama perimenopauzalne dobi savjetuje se primjena kontracepcije, ako su osobno zainteresirane za nj. To je svakako sigurnije i manje traumatično no podvrgnuti se (posebno u ovoj dobi) prekidu neželjene i najčešće slučajne trudnoće, bilo medicinskom ili kirurškom.