Procjenjujući kolposkopske nalaze u menopauzi moramo imati u vidu dvije osobine vezane za to doba.

Što se događa u menopauzi? Dolazi do prestanaka lučenja jajničkih hormona. Taj događaj ima veliki utjecaj na genitalni trakt žene.

Epitel vrata maternice je atrofičan, osjetljiv i stanjen. Skvamokolumna granica (zona dodira dva epitela s vanjske i unutrašnje strane vrata maternice) koja je važna za kolposkopsku procjenu postaje sve manje dostupna pa čak i nedostupna. Ta granica se u reproduktivno doba nalazi na egzocerviksu (vanjski vidljivi dio vrata maternice).

U menopauzi i postmenopauzi ta granica se najčešće nalazi unutar cervikalnog kanala. Bez pomoći posebnih instrumenata, sa kolposkopom jedva je vidjivo 1-5 mm unutrašnjosti cervikalnog kanala, a ponekad niti toliko.

Smanjenje razine estrogena djeluje na cijeli ženski genitalni trakt. Od vanjskog spolovila, gdje dolazi do atrofije labija (male i velike usne), stanjenje vaginalne stijenke kao i samog cerviksa.

Oslabljeno je potporno tkivo mokraćnog mjehura, rektuma i uterusa. Dolazi do atrofije i smanjenja maternice i vrata maternice.

Sve te pojave rezultiraju pojavom inkontinencije, dispareunijom, pečenjem i svrbeži vulve i vagine.

Zbog smanjenja razine estrogena u menopauzi dolazi stanjenja pločastog epitela na površini vrata maternice, a potom dolazi do atrofije, gdje je njegova debljna svedena na nekoliko redova epitela. Reducirano je i stvaranje cervikalne sluzi koja je oskudna.

Sve je to podloga za pojačanu ranjivost tkiva. Već kod premazivanja pamučnom lopticom (prilikom brisanja ili premazivanja octenom kiselineom), može se oštetiti površina cerviksa gdje su vidljivi sitni krvni podljevi ili samo krvarenje. Samom tom činjenicom što je sluznica stanjena i izložena traumi ponekad nam otežava pa i onemogućava kolposkopsku procjenu.

Epitel je svjetloružičaste ili blijedo žute boje i slabijeg sjaja. Stanjen je i cilindrični epitel koji se nalazi u cervikalnom kanalu, a on isto atrofira. Kada se nanese 3-5 % octena kiselina, ona minimalno utječe na epitel. Epitel slabije ili vrlo slabo prima jod zbog značajno smanjene količine glikogena u stanicama atrofičnog epitela.

Otpornost i obrambena moć epitela na infekciju je smanjena. Takav epitel pod utjecajem infekcije se mijenja i može stvoriti zablude kod postavljanja dijagnoze kolposkopom. U takvim slučajevima je dobro uvesti u terapiju estrogena. Oni se upotrebljavaju lokalno u vidu vaginaleta i kreme u trajanju desetak dana i zatim treba ponoviti kolposkopiju.

Kod evidentne upale prvo se mora provesti adekvatna terapija ovisno o uzročniku. Neki autori smatraju da se prije kolposkopije svakako uzme hormonska terapija sa estrogenima u vidu vaginaleta, krema ili oralno kroz 14 dana.

Atrofija povlači i transformacijsku zonu u cervikalni kanal te je kolposkopija otežana. Tada se to područje prikazuje sa endocervikalnim instrumntom – ekarterom.

Nedostupna kolposkopska vizualizacja zone dodira dva epitela, čime je kolposkopski prikaz (kao metoda) limitiran, uz pozitivan (loš) citološki nalaz (PAPA test), obavezuju napraviti kiretažu cervikalnog kanala ili dijagnostičku konizaciju vrata maternice. Takvu populaciju žena treba vrlo pažljivo i temeljito obraditi.

Treba naglasiti da od ukupnog broja žena, otprilike, na žene u perimenopauzi (45-54 godine) otpada oko 16%. Na žene u postmenopauzi (55 – 69 godina) otpada oko 21 %. Temeljito odrađen kolposkopski pregled daje nam uvid u moguće abnormalnosti te nam olakšava donošenje odluke o daljnjim medicinskim postupcima.