Kolposkopija u menopauzi

Procjenjujući kolposkopske nalaze u menopauzi moramo imati u vidu dvije osobine vezane za to doba.

Što se događa u menopauzi? Dolazi do prestanaka lučenja jajničkih hormona. Taj događaj ima veliki utjecaj na genitalni trakt žene.

Epitel vrata maternice je atrofičan, osjetljiv i stanjen. Skvamokolumna granica (zona dodira dva epitela s vanjske i unutrašnje strane vrata maternice) koja je važna za kolposkopsku procjenu postaje sve manje dostupna pa čak i nedostupna. Ta granica se u reproduktivno doba nalazi na egzocerviksu (vanjski vidljivi dio vrata maternice).

U menopauzi i postmenopauzi ta granica se najčešće nalazi unutar cervikalnog kanala. Bez pomoći posebnih instrumenata, sa kolposkopom jedva je vidjivo 1-5 mm unutrašnjosti cervikalnog kanala, a ponekad niti toliko.

Smanjenje razine estrogena djeluje na cijeli ženski genitalni trakt. Od vanjskog spolovila, gdje dolazi do atrofije labija (male i velike usne), stanjenje vaginalne stijenke kao i samog cerviksa.

Oslabljeno je potporno tkivo mokraćnog mjehura, rektuma i uterusa. Dolazi do atrofije i smanjenja maternice i vrata maternice.

Sve te pojave rezultiraju pojavom inkontinencije, dispareunijom, pečenjem i svrbeži vulve i vagine.

Zbog smanjenja razine estrogena u menopauzi dolazi stanjenja pločastog epitela na površini vrata maternice, a potom dolazi do atrofije, gdje je njegova debljna svedena na nekoliko redova epitela. Reducirano je i stvaranje cervikalne sluzi koja je oskudna.

Sve je to podloga za pojačanu ranjivost tkiva. Već kod premazivanja pamučnom lopticom (prilikom brisanja ili premazivanja octenom kiselineom), može se oštetiti površina cerviksa gdje su vidljivi sitni krvni podljevi ili samo krvarenje. Samom tom činjenicom što je sluznica stanjena i izložena traumi ponekad nam otežava pa i onemogućava kolposkopsku procjenu.

Epitel je svjetloružičaste ili blijedo žute boje i slabijeg sjaja. Stanjen je i cilindrični epitel koji se nalazi u cervikalnom kanalu, a on isto atrofira. Kada se nanese 3-5 % octena kiselina, ona minimalno utječe na epitel. Epitel slabije ili vrlo slabo prima jod zbog značajno smanjene količine glikogena u stanicama atrofičnog epitela.

Otpornost i obrambena moć epitela na infekciju je smanjena. Takav epitel pod utjecajem infekcije se mijenja i može stvoriti zablude kod postavljanja dijagnoze kolposkopom. U takvim slučajevima je dobro uvesti u terapiju estrogena. Oni se upotrebljavaju lokalno u vidu vaginaleta i kreme u trajanju desetak dana i zatim treba ponoviti kolposkopiju.

Kod evidentne upale prvo se mora provesti adekvatna terapija ovisno o uzročniku. Neki autori smatraju da se prije kolposkopije svakako uzme hormonska terapija sa estrogenima u vidu vaginaleta, krema ili oralno kroz 14 dana.

Atrofija povlači i transformacijsku zonu u cervikalni kanal te je kolposkopija otežana. Tada se to područje prikazuje sa endocervikalnim instrumntom – ekarterom.

Nedostupna kolposkopska vizualizacja zone dodira dva epitela, čime je kolposkopski prikaz (kao metoda) limitiran, uz pozitivan (loš) citološki nalaz (PAPA test), obavezuju napraviti kiretažu cervikalnog kanala ili dijagnostičku konizaciju vrata maternice. Takvu populaciju žena treba vrlo pažljivo i temeljito obraditi.

Treba naglasiti da od ukupnog broja žena, otprilike, na žene u perimenopauzi (45-54 godine) otpada oko 16%. Na žene u postmenopauzi (55 – 69 godina) otpada oko 21 %. Temeljito odrađen kolposkopski pregled daje nam uvid u moguće abnormalnosti te nam olakšava donošenje odluke o daljnjim medicinskim postupcima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Menopauza

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Menopauza

Ukoliko sam u menopauzi i bez menstruacije već 4 godine – smijem li imati spolne odnose bez zaštite i straha da ne ostanem trudna?

Depresija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Cervikalna biopsija

Kolposkopija u trudnoći

Tijekom trudnoće žena je pod utjecajem čitavog niza anatomsko-fizioloških promjena. Posebno promjene hormonskog statusa imaju utjecaj na kolposkopske slike. Pri kolposkopiranju cerviksa u trudnoći, zbog hormonskih promjena mijenjaju se svojstva tkiva što otežava kolposkopiju i interpretaciju rezultata. Promjene na cerviksu koje nastaju u trudnoći razlikuju se u prvom, drugom i trećem tromjesečju. Samo iskusni kolposkopičar […]

Anksioznost

Menopauza i anksioznost – molim Vaš savjet

HPV

Peniskopija

Peniskopija je bezbolna dijagnostička pretraga koja nam može pomoći pri otkrivanju asimptomatskih lezija penisa nastalih infekcijom HPV-om. Vrijeme od kontakta s virusom do pojave prvih kliničkih promjena je od 3 tjedna do osam mjeseci. Smatra se da većina infekcija HPV-om spontano nestane za 5-6 godina. Infekcija HPV-om može biti klinički vidljiva, ali može biti i takve prirode da […]

Iz iste kategorije

Ginekologija

Kada bi mogla nastupiti menstruacija?

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Što znači: Dilatacija pijelona lijevog bubrega ploda?

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 4. dio

Učinak probiotika na zdravlje ženskog reproduktivnog sustava još je uvijek predmet brojnih istraživanja i u neku ruku kontraverzan. U rodnici obitava 17 do 30 različitih vrsta bakterija. Njihova je normalna koncentracija 10 na 8 do 10 na 9 kolonija i 1 ml vaginalnog iscjetka.  Najpoželjniji mikroorganizam je Lactobacillus (Lactobacillus vaginalis). Žene koje gledaju i čitaju svoje PAPA testove […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 3. dio

Bifidobakterije su povezane s pozitivnim učincima na zdravlje u probavnom sustavu, uključujući poboljšanu probavu laktoze. Ovaj probiotik također može spriječiti ili smanjiti proljev i može smanjiti simptome sindroma iritabilnog crijeva. Također blagotvorno utiču na razinu lipida. B. breve, B. longum subsp. infantis, B. bifidum i B. longum su najčešće bifidobakterije kod dojenčadi. Novorođenčad koja dobiva […]