Arterijska hipertenzija i kognitivni poremećaji – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Povišeni krvni tlak i moždani udar poznati su nezavisni čimbenici rizika za razvoj kognitivnih poremećaja. Povezanost između arterijske hipertenzije i kognitivnih poremećaja u zadnjih desetak i više godina predmet je brojnih istraživanja.

Povišeni krvni tlak i moždani udar poznati su nezavisni čimbenici rizika za razvoj kognitivnih poremećaja. Povezanost između arterijske hipertenzije i kognitivnih poremećaja u zadnjih desetak i više godina predmet je brojnih istraživanja. Osim povišenog krvnog tlaka i mnoge druge bolesti utječu na poremećaj  kognitivnih funkcija. Kronična bubrežna bolest, pretilost, hiperlipidemija i ostali čimbenici rizika koji su promjenljive naravi uz arterijsku hipertenziju imaju značajan utjecaj na kognitivnu disfunkciju. Liječenjem ovih bolesti možemo prevenirati buduće kognitivne poremećaje.

Povezanost između moždanog udara i nastanka kognitivnih poremećaja

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju povezanost između moždanog udara i nastanka kognitivnih poremećaja. Prije više od 10 godina objavljeni su rezultati studija o učestalosti demencije nakon moždanog udara. Otprilike 10-30% bolesnika nakon moždanog udara ima demenciju. Meta-analiza koja je uključila više od 7500 bolesnika pokazuje da oko 10% bolesnika ima demenciju prije prvog moždanog udara, a u još 10% bolesnika nastaje demencija nakon prvog moždanog udara, a više od 30% bolesnika ima demenciju nakon ponavljanih moždanih udara. Kognitivni poremećaji nakon moždanog udara ustanovljeni su u  22% bolesnika 3 mjeseca nakom preboljelog moždanog udara, u 22% bolesnika nakon 5 godina i u 21% bolesnika nakon 14 godina praćenja.

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija ima značajnu ulogu u nastanku bolesti malih krvnih žila mozga uključujući i lakunarne infarkte mozga. Međutim, odnos između povišenog krvnog tlaka i kognitivne disfunkcije, a bez preboljelog moždanog udara još uvijek je kontroverzan i nije u potpunosti razjašnjen. Brojne studije pokazuju povezanost između povišenog krvnog tlaka i kognitivnih poremećaja. Studija objavljena prije par godina pokazuje povezanost između arterijske hipertenzije u srednjoj životnoj dobi i kognitivnih poremećaja tijekom praćenja bolesnika. U studiju je bilo uvršteno više od 3700 bolesnika s povišenim krvnim tlakom. Rezultati studije pokazuju da svako povišenje sistoličkog krvnog tlaka za 10 mmHg iznad normalih vrijednosti bez obzira na moždani udar ili koronarnu bolest srca povećava rizik nastanka kognitivnih poremećaja. Povišeni sistolički krvni tlak iznad 160 mmHg povezan je s 14%-tnim povećanjem rizika nastanka kognitivnih poremećaja. U osoba starijih od 85 godina povišeni sistolički tlak iznad 160mmHg također je povezan s kognitivnom disfunkcijom. Rezultati ovih  istraživanja pokazuju da povišeni krvni tlak  ima važan utjecaj na demenciju. Studije s višegodišnjim praćenjem bolesnika tijekom 21 godine pokazuju da povišeni sistolički tlak (više od 160mmHg) u srednjoj životnoj dobi ili povišene masnoće u krvi značanjo povećavaju rizik nastanka demencije u starijoj životnoj dobi.
Također,  rezultati istraživanja pokazuju da arterijska hipertenzija povećava rizik nastanka demencije u srednjoj i starijoj životnoj dobi. Međutim, rezultati jedne druge studije pokazuju da povišeni krvni tlak u srednjoj životnoj dobi, a ne i u starijoj životnoj dobi ima značajan utjecaj na poremećaje kognitivnih funkcija tijekom višegodišnjeg praćenja bolesnika. Rizik nastanka kognitivnih poremećaja povećan je i kasnije tijekom života  u slučaju da bolesnici imaju ostale rizike za kardiovaskularne bolesti uključujući pretilost i povišene masnoće u krvi.

Povezanost između povišenog krvnog taka i kognitivnih poremećaja

U zaključku možemo naglasiti da  je snažna povezanost između povišenog krvnog tlaka i kognitivnih poremećaja. Još uvijek su brojna pitanja o antihipertenzivnoj terapiji i mogućnostima prevencije poremećaja kognitivnih funkcija u naših bolesnika. Nadamo se da će buduće studije odgovoriti na brojna pitanja o kontroli krvnog tlaka, mogućnostima prevencije lakunarnih infarkta mozga te o primarnoj i sekundarnoj prevenciji kognitivnih poremećaja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Poremećaj srčanog ritma

Srce i proces starenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Antihipertenzivna terapija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiolog

Arterijska hipertenzija – što napraviti?

Starije osobe

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je u porastu, kao i porast broja starijeg stanovništva. Starenjem se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije kao posljedica strukturnih i funkcionalnih promjena arterija. Te promjene na stijenkama arterija dovode do porasta osobito sistoličkog tlaka, a dijastolički tlak se može sniziti. To uzrokuje porast tlaka pulsa, a on dodatno ubrzava proces […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Pitanje kardiologija

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute 5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]