Arterijska hipertenzija i kognitivni poremećaji – 1. dio

Povišeni krvni tlak i moždani udar poznati su nezavisni čimbenici rizika za razvoj kognitivnih poremećaja. Povezanost između arterijske hipertenzije i kognitivnih poremećaja u zadnjih desetak i više godina predmet je brojnih istraživanja.

Povišeni krvni tlak i moždani udar poznati su nezavisni čimbenici rizika za razvoj kognitivnih poremećaja. Povezanost između arterijske hipertenzije i kognitivnih poremećaja u zadnjih desetak i više godina predmet je brojnih istraživanja. Osim povišenog krvnog tlaka i mnoge druge bolesti utječu na poremećaj  kognitivnih funkcija. Kronična bubrežna bolest, pretilost, hiperlipidemija i ostali čimbenici rizika koji su promjenljive naravi uz arterijsku hipertenziju imaju značajan utjecaj na kognitivnu disfunkciju. Liječenjem ovih bolesti možemo prevenirati buduće kognitivne poremećaje.

Povezanost između moždanog udara i nastanka kognitivnih poremećaja

Rezultati brojnih istraživanja pokazuju povezanost između moždanog udara i nastanka kognitivnih poremećaja. Prije više od 10 godina objavljeni su rezultati studija o učestalosti demencije nakon moždanog udara. Otprilike 10-30% bolesnika nakon moždanog udara ima demenciju. Meta-analiza koja je uključila više od 7500 bolesnika pokazuje da oko 10% bolesnika ima demenciju prije prvog moždanog udara, a u još 10% bolesnika nastaje demencija nakon prvog moždanog udara, a više od 30% bolesnika ima demenciju nakon ponavljanih moždanih udara. Kognitivni poremećaji nakon moždanog udara ustanovljeni su u  22% bolesnika 3 mjeseca nakom preboljelog moždanog udara, u 22% bolesnika nakon 5 godina i u 21% bolesnika nakon 14 godina praćenja.

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija ima značajnu ulogu u nastanku bolesti malih krvnih žila mozga uključujući i lakunarne infarkte mozga. Međutim, odnos između povišenog krvnog tlaka i kognitivne disfunkcije, a bez preboljelog moždanog udara još uvijek je kontroverzan i nije u potpunosti razjašnjen. Brojne studije pokazuju povezanost između povišenog krvnog tlaka i kognitivnih poremećaja. Studija objavljena prije par godina pokazuje povezanost između arterijske hipertenzije u srednjoj životnoj dobi i kognitivnih poremećaja tijekom praćenja bolesnika. U studiju je bilo uvršteno više od 3700 bolesnika s povišenim krvnim tlakom. Rezultati studije pokazuju da svako povišenje sistoličkog krvnog tlaka za 10 mmHg iznad normalih vrijednosti bez obzira na moždani udar ili koronarnu bolest srca povećava rizik nastanka kognitivnih poremećaja. Povišeni sistolički krvni tlak iznad 160 mmHg povezan je s 14%-tnim povećanjem rizika nastanka kognitivnih poremećaja. U osoba starijih od 85 godina povišeni sistolički tlak iznad 160mmHg također je povezan s kognitivnom disfunkcijom. Rezultati ovih  istraživanja pokazuju da povišeni krvni tlak  ima važan utjecaj na demenciju. Studije s višegodišnjim praćenjem bolesnika tijekom 21 godine pokazuju da povišeni sistolički tlak (više od 160mmHg) u srednjoj životnoj dobi ili povišene masnoće u krvi značanjo povećavaju rizik nastanka demencije u starijoj životnoj dobi.
Također,  rezultati istraživanja pokazuju da arterijska hipertenzija povećava rizik nastanka demencije u srednjoj i starijoj životnoj dobi. Međutim, rezultati jedne druge studije pokazuju da povišeni krvni tlak u srednjoj životnoj dobi, a ne i u starijoj životnoj dobi ima značajan utjecaj na poremećaje kognitivnih funkcija tijekom višegodišnjeg praćenja bolesnika. Rizik nastanka kognitivnih poremećaja povećan je i kasnije tijekom života  u slučaju da bolesnici imaju ostale rizike za kardiovaskularne bolesti uključujući pretilost i povišene masnoće u krvi.

Povezanost između povišenog krvnog taka i kognitivnih poremećaja

U zaključku možemo naglasiti da  je snažna povezanost između povišenog krvnog tlaka i kognitivnih poremećaja. Još uvijek su brojna pitanja o antihipertenzivnoj terapiji i mogućnostima prevencije poremećaja kognitivnih funkcija u naših bolesnika. Nadamo se da će buduće studije odgovoriti na brojna pitanja o kontroli krvnog tlaka, mogućnostima prevencije lakunarnih infarkta mozga te o primarnoj i sekundarnoj prevenciji kognitivnih poremećaja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – koji je uzrok tome?

Antihipertenzivna terapija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 1. dio

Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je u porastu, kao i porast broja starijeg stanovništva. Starenjem se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije kao posljedica strukturnih i funkcionalnih promjena arterija. Te promjene na stijenkama arterija dovode do porasta osobito sistoličkog tlaka, a dijastolički tlak se može sniziti. To uzrokuje porast tlaka pulsa, a on dodatno ubrzava proces […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 1. dio

Europsko kardiološko društvo je krajem prošle godine objavilo dokument: Sex Differences in Arterial Hypertension: Key Points (Spolne razlike u arterijskoj hipertenziji: ključne točke) u kojem se obrađuju spolne razlike u patofiziologiji i terapiji arterijske hipertenzije. Autori u tom tekstu ističu da je arterijska hipertenzija, a osobito povišen sistolički arterijski tlak i dalje glavni čimbenik rizika […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija

Iz iste kategorije

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]