Kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka

Prilikom evaluacije bolesnika s arterijskom hipertenzijom (AH) potrebno je potvrditi dijagnozu AH, isključiti sekundarni uzrok AH, procijeniti kardiovaskularni (KV) rizik, moguća oštećenja organa zbog AH i ustanoviti postojanje drugih bolesti.

Prilikom evaluacije bolesnika s arterijskom hipertenzijom (AH) potrebno je potvrditi dijagnozu AH, isključiti sekundarni uzrok AH, procijeniti kardiovaskularni (KV) rizik, moguća oštećenja organa zbog AH i ustanoviti postojanje drugih bolesti. U postavljanju dijagnoze AH i njezinom daljnjem praćenju uz mjerenje arterijskog tlaka (AT) u ordinaciji i kod kuće, neophodno je mjerenje AT kroz 24h koje nazivamo kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka (KMAT).
KMAT ima nekoliko prednosti u odnosu na mjerenje AT u ordinaciji :

  • veći je broj izmjerenih vrijednosti AT, praćenje promjena AT u odnosu na aktivnosti bolesnika, zapis dnevnih i noćnih varijacija AT, procjena varijabilnosti AT
  • identifikacija maskirne AH (AT u ordinaciji je u granici normale ili graničan, a kod kuće povišen), AH „bijelog ogrtača“ (AT u ordinaciji je povišen, a kod kuće je u granici normale), nokturalne AH (AT je povišen noću)
  • evaluacija pada AT noću
  • identifikacija jutarnjeg skoka tlaka
  • procjena učinkovitosti antihipertenzivne terapije u 24h.

Europsko kardiološko društvo i Europsko društvo za arterijsku hipertenziju postavili su glavne indikacije za upotrebu KMAT-a:

1. stanja u kojima se sumnja na AH „bijelog ogrtača“
2. stanja u kojima se sumnja na maskirnu AH
3. posturalna ili postprandijalna hipotenzija
4. evaluacija rezistentne AH
5. evaluacija kontrole AT, osobito u liječenih visokorizičnih hipertoničara
6. pretjeran odgovor AT na tjelesnu aktivnost
7. postojanje značajne varijabilnosti AT pri mjerenjima AT u ordinaciji
8. evaluacija simptoma povezanih s hipotenzijom tijekom liječenja
9. procjena noćnih vrijednosti AT (sumnja na nokturalnu AH kod opstruktivne apneje tijekom spavanja, kronične bubrežne bolesti, šećerne bolesti, endokrinoloških uzroka AH, autonomne disfunkcije)

Uređaji koji se koriste za mjerenja KMAT-a su lagani (težina im je manja od 0,5 kg). Orukvica KMAT-a svojom veličinom treba biti izabrana prema omjeru nadlaktice bolesnika (3 su veličine orukvica: 12x26cm, 12x40cm, 12x18cm) i treba biti postavljena na nedominantnu ruku. Uređaji KMAT-a su automatski oscilometrijski uređaji. Mjerenja arterijskog tlaka vrše se u intervalima od 15 do 30min (učestalost je noću rjeđa kako bi se što manje remetio san bolesnika). Prilikom mjerenja AT ruka s orukvicom treba biti relaksirana i ispružena, a bolesnik miran. Preporučuje se postavljanje KMAT-a u tijeku uobičajenog radnog dana bolesnika. Bolesniku se daje dnevnik aktivnosti u kojem ispunjava vrstu aktivnost i vrijeme aktivnosti, vrijeme uzimanja terapije, vrijeme odlaska na spavanje, vrijeme buđenja (ukoliko se noću budio također navesti) , vrijeme izloženosti eventualnim stresnim događajima, te treba navesti i simptome ukoliko ih osjeća i vrijeme njihova pojavljivanja. Tijekom nošenja uređaja treba izbjegavati intenzivnu tjelesnu aktivnost, vlaženje uređaja, vožnju na biciklu ili motoru kako se uređaj ne bi oštetio.

Postoje i kontraindikacije za primjenu KMAT-a: teška periferna obliterirajuća arterijska bolest gornjih udova, alergija na lateks, arterijsko-venska fistula kod bolesnika na dijalizi
Prosječne granične vrijednosti AT za postavljanje dijagnoze AH mjerene KMAT-om su: tijekom 24h 130/80 mmHg, danju 135/85 mmHg, noću 120/70 mmHg. KMAT prikazuje cirkadijalne promjene (promjene AT tijekom dana i noći) i varijacije AT prema psihofizičkim aktivnostima. Noćne vrijednosti AT su važna mjerenja u varijacijama AT jer AT normalno se snižava noću za 10-20% prema prosječnim dnevnim vrijednostima AT u budnom stanju. Ukoliko nema tog pada ili se javi porast AT noću, povećava se KV rizik bolesnika. U takvim slučajevima važno je ustanoviti moguće uzroke: poremećaj spavanja, sindrom opstruktivne apneje u snu, debljina, visok unos soli u organizam, disfunkcija autonomnog nervnog sustava, kronična bubrežna bolest, dijabetička neuropatija, visoka životna dob.
Prilikom prikaza podataka KMAT-om prikazuju se sva mjerenja AT i frekvencije srca u određenom vremenu u brojčanom i grafičkom obliku, te se prikazuju i prosječne vrijednosti AT u 24h, te u dnevnim i noćnim intervalima, maksimalne i minimalne vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog AT.
KMAT se osim u dijagnozi AH koristi i u praćenju terapijskog odgovora hipertoničara u određenim intervalima. Prema dobivenim rezultatima liječnik može ciljano korigirati terapiju bolesnika u cilju postizanja dobre kontrole AT i uspješnog liječenja AH.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijski tlak

Aterosklerotska bolest arterija gornjih udova

Aterosklerotska bolest gornjih udova, odnosnu ruku, većinom zahvaća granu aortnog luka, odnosno brahiocefalično deblo, potključne i pazušne arterije. Udaljenije arterije ruku većinom su zahvaćene drugim bolestima. Kod aterosklerotske bolesti samo jedne potključne arterije bolesnik ne mora imati simptome, ali prilikom mjerenja arterijskog tlaka na obje ruke bilježi se razlika sistoličkih tlakova veća za 10-15mmHg. U […]

Arterijski tlak

Arterijski tlak i terapija, molim savjet.

Antihipertenzivna terapija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 2. dio

Arterijsku hipertenziju treba liječiti u svakoj životnoj dobi s ciljem redukcije kardiovaskularnog morbiditeta i mortaliteta. Kod postavljanja dijagnoze arterijske hipertenzije u starijoj životnoj dobi arterijski tlak treba biti povećan u tri uzastopna mjerenja prilikom dvije posjete liječniku. Prilikom tih mjerenja arterijski tlak treba mjeriti u sjedećem i uspravnom položaju ukoliko je to moguće. Također je […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija u starijih osoba – 1. dio

Prevalencija arterijske hipertenzije u svijetu je u porastu, kao i porast broja starijeg stanovništva. Starenjem se povećava rizik nastanka arterijske hipertenzije kao posljedica strukturnih i funkcionalnih promjena arterija. Te promjene na stijenkama arterija dovode do porasta osobito sistoličkog tlaka, a dijastolički tlak se može sniziti. To uzrokuje porast tlaka pulsa, a on dodatno ubrzava proces […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – što napraviti?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]