Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrti širom svijeta. Sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti ima važnu ulogu u smanjenju morbiditeta i mortaliteta. Temelj sekundarne prevencije je kontrola onih čimbenika rizika koji su promjenljive naravi.

Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrti širom svijeta. Sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti ima važnu ulogu u smanjenju morbiditeta i mortaliteta. Temelj sekundarne prevencije je kontrola onih čimbenika rizika koji su promjenljive naravi. U provođenju sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti nailazimo na brojne poteškoće uz brojna pitanja na koje je teško pronaći odgovore.

Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti

Postavlja se pitanje o zastupljenosti pojedinih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti u naših bolesnika. Često se postavlja pitanje u svakodnevnoj kliničkoj praksi koliko smo uspješni u kontroli čimbenika rizika nakon infarkta srca? U čimbenike rizika na koje možemo utjecati tj. koje možemo kontrolirati spadaju: povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina, pušenje cigareta, tjelesna neaktivnost i stres. Važna je detekcija čimbenika rizika, zatim edukacija bolesnika o čimbenicima rizika te kontrola čimbenika rizika tijekom liječenja akutne faze bolesti, tijekom rehabilitacije i tijekom kontrole i praćenja bolesnika u primarnoj zdravstvenoj službi i u bolničkoj polikliničkoj konzilijarnoj službi.

Kontrola čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti

Pod kontrolom čimbenika rizika podrazumijeva se postizanje ciljnih vrijednosti krvnog tlaka, ciljnih vrijednosti masnoća i ciljnih vrijednosti glukoze u krvi. Postizanje navedenih ciljnih vrijednosti moguće je kombinacijom farmakoterapije uz promjene loših životnih navika i uz promjene životnog stila. Jednako je važno uz liječenje povišenog krvnog tlaka, povišenih masnoća u krvi i šećerne bolesti, prestanak pušenja cigareta, smanjenje prekomjerne tjelesne težine, redovita i svakodnevna tjelesna aktivnost i pravilna prehrana. Podatke o učestalosti čimbenika rizika za kardiovaskularne bolest u bolesnika s akutnim infarktom srca nalazimo u brojnim istraživanjima.

Rezultati istraživanja o čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti

Rezultati istraživanja koje sam proveo o čimbenicima rizika u skupini bolesnika koji su bili podvrgnuti operaciji premoštenja koronarnih arterija pokazuju visoku učestalost prekomjerne tjelesne težine, povišenog krvnog tlaka i povišenih masnoća u krvi. U ispitivanoj skupini bilo je 125 bolesnika u dobi od 36-79 godina, prekomjernu tjelesnu težinu imalo je 87% bolesnika, povišene masnoće u krvi imalo je 84% bolesnika, a povišeni krvni tlak 82%, pušača je bilo 48%, a 6% bolesnika nastavilo je pušiti i nakon operacije. Šećernu bolest imalo je 34% bolesnika. U skupini od 151 bolesnika u dobi od 34-82 godine s akutnim infarktom srca također sam ispitivao učestalost čimbenika rizika. U ovoj skupini bolesnika prekomjernu tjelesnu težinu imalo je 79% bolesnika, a povišeni krvni tlak 70% bolesnika. Pušača je bilo 42%, povišene masnoće u krvi imalo je 36% bolesnika i šećernu bolest 32% bolesnika. U obje skupine najveći broj bolesnika ima povišeni krvni tlak i prekomjernu tjelesnu težinu, a također je i veliki broj bolesnika pušača.

Rezultati istraživanja provedeni u Norveškoj na skupini od 1127 koronarnih bolesnika pokazuju veliki broj pušača (56%), pretilih je bilo 34%, a 60% bolesnika je fizički neaktivno, povišeni krvni tlak imala su 43% bolesnika. Tijekom 2-36 mjeseci praćenja bolesnika ustanovljeno je da u 46% bolesnika nisu postignute ciljne vrijednosti krvnog tlaka, u 57% bolesnika nije postignuta ciljna vrijednost LDL kolesterola, a 59% bolesnika imalo je suboptimalnu kontrolu šećerne bolesti. Prema ostalim literaturnim podacima proizlazi da 30-80% koronarnih bolesnika ima šećernu bolest, pretili su i nemaju postignute ciljne vrijednosti LD kolesterola i krvnog tlaka. Što se tiče krvnog tlaka samo kod 40-55% bolesnika koji primaju antihipertenzivnu terapiju postignute su ciljne vrijednosti krvnog tlaka.

U zaključku možemo naglasiti da je jako visoka učestalost povišenog krvnog tlaka, prekomjerne tjelesne težine, povišenih masnoća u krvi i pušenja cigareta u koronarnih bolesnika. Nažalost, još uvijek u više od 50% koronarnih bolesnika ne postižemo ciljne vrijednosti krvnog tlaka kao i masnoća u krvi. Nadamo se da ćemo u skoroj budućnosti imati bolje rezultate što se tiče kontrole čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.