Kontrola čimbenika rizika nakon infarkta srca

Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrti širom svijeta. Sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti ima važnu ulogu u smanjenju morbiditeta i mortaliteta. Temelj sekundarne prevencije je kontrola onih čimbenika rizika koji su promjenljive naravi.

Kardiovaskularne bolesti glavni su uzrok smrti širom svijeta. Sekundarna prevencija kardiovaskularnih bolesti ima važnu ulogu u smanjenju morbiditeta i mortaliteta. Temelj sekundarne prevencije je kontrola onih čimbenika rizika koji su promjenljive naravi. U provođenju sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti nailazimo na brojne poteškoće uz brojna pitanja na koje je teško pronaći odgovore.

Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti

Postavlja se pitanje o zastupljenosti pojedinih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti u naših bolesnika. Često se postavlja pitanje u svakodnevnoj kliničkoj praksi koliko smo uspješni u kontroli čimbenika rizika nakon infarkta srca? U čimbenike rizika na koje možemo utjecati tj. koje možemo kontrolirati spadaju: povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina, pušenje cigareta, tjelesna neaktivnost i stres. Važna je detekcija čimbenika rizika, zatim edukacija bolesnika o čimbenicima rizika te kontrola čimbenika rizika tijekom liječenja akutne faze bolesti, tijekom rehabilitacije i tijekom kontrole i praćenja bolesnika u primarnoj zdravstvenoj službi i u bolničkoj polikliničkoj konzilijarnoj službi.

Kontrola čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti

Pod kontrolom čimbenika rizika podrazumijeva se postizanje ciljnih vrijednosti krvnog tlaka, ciljnih vrijednosti masnoća i ciljnih vrijednosti glukoze u krvi. Postizanje navedenih ciljnih vrijednosti moguće je kombinacijom farmakoterapije uz promjene loših životnih navika i uz promjene životnog stila. Jednako je važno uz liječenje povišenog krvnog tlaka, povišenih masnoća u krvi i šećerne bolesti, prestanak pušenja cigareta, smanjenje prekomjerne tjelesne težine, redovita i svakodnevna tjelesna aktivnost i pravilna prehrana. Podatke o učestalosti čimbenika rizika za kardiovaskularne bolest u bolesnika s akutnim infarktom srca nalazimo u brojnim istraživanjima.

Rezultati istraživanja o čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti

Rezultati istraživanja koje sam proveo o čimbenicima rizika u skupini bolesnika koji su bili podvrgnuti operaciji premoštenja koronarnih arterija pokazuju visoku učestalost prekomjerne tjelesne težine, povišenog krvnog tlaka i povišenih masnoća u krvi. U ispitivanoj skupini bilo je 125 bolesnika u dobi od 36-79 godina, prekomjernu tjelesnu težinu imalo je 87% bolesnika, povišene masnoće u krvi imalo je 84% bolesnika, a povišeni krvni tlak 82%, pušača je bilo 48%, a 6% bolesnika nastavilo je pušiti i nakon operacije. Šećernu bolest imalo je 34% bolesnika. U skupini od 151 bolesnika u dobi od 34-82 godine s akutnim infarktom srca također sam ispitivao učestalost čimbenika rizika. U ovoj skupini bolesnika prekomjernu tjelesnu težinu imalo je 79% bolesnika, a povišeni krvni tlak 70% bolesnika. Pušača je bilo 42%, povišene masnoće u krvi imalo je 36% bolesnika i šećernu bolest 32% bolesnika. U obje skupine najveći broj bolesnika ima povišeni krvni tlak i prekomjernu tjelesnu težinu, a također je i veliki broj bolesnika pušača.

Rezultati istraživanja provedeni u Norveškoj na skupini od 1127 koronarnih bolesnika pokazuju veliki broj pušača (56%), pretilih je bilo 34%, a 60% bolesnika je fizički neaktivno, povišeni krvni tlak imala su 43% bolesnika. Tijekom 2-36 mjeseci praćenja bolesnika ustanovljeno je da u 46% bolesnika nisu postignute ciljne vrijednosti krvnog tlaka, u 57% bolesnika nije postignuta ciljna vrijednost LDL kolesterola, a 59% bolesnika imalo je suboptimalnu kontrolu šećerne bolesti. Prema ostalim literaturnim podacima proizlazi da 30-80% koronarnih bolesnika ima šećernu bolest, pretili su i nemaju postignute ciljne vrijednosti LD kolesterola i krvnog tlaka. Što se tiče krvnog tlaka samo kod 40-55% bolesnika koji primaju antihipertenzivnu terapiju postignute su ciljne vrijednosti krvnog tlaka.

U zaključku možemo naglasiti da je jako visoka učestalost povišenog krvnog tlaka, prekomjerne tjelesne težine, povišenih masnoća u krvi i pušenja cigareta u koronarnih bolesnika. Nažalost, još uvijek u više od 50% koronarnih bolesnika ne postižemo ciljne vrijednosti krvnog tlaka kao i masnoća u krvi. Nadamo se da ćemo u skoroj budućnosti imati bolje rezultate što se tiče kontrole čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Polifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 1.dio

U ovom tekstu ćete pronaći najnovije preporuke Radne skupine za kardiovaskularnu (KV) farmakoterapiju Europskog kardiološkog društva u svezi specifičnosti farmakoterapije KV bolesnika starije životne dobi. Sve je veći udio starijih osoba od 65 godina u populaciji. Starije osobe često boluju od dvije ili više kroničnih bolesti što zahtijeva istovremeno uzimanje više lijekova. Polifarmacija je istovremeno […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Uvećano srce

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]