Nove smjernice za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije prihvaćene su u SAD-u. U tim smjernicama preporučene su nove ciljne vrijednosti krvnoga tlaka 130/80 mmHg…

Početkom studenoga kongres Američkog kardiološkog udruženja održan je u Anaheimu, Kalifornija. Na ovom velikom znanstvenom skupu predstavljene su smjernice za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije. U ovim novim smjernicama preporučene su nove ciljne vrijednosti krvnoga tlaka 130/80 mmHg. Prema starim smjernicama ciljna vrijednost krvnog tlaka bila je 140/90 mmHg.  Normalna vrijednost sistoličkog krvnog tlaka ostaje do 120 mmHg. Krvni tlak od 130/80 do 139/89 mmHg klasificira se kao stupanj 1 arterijske hipertenzije. Krvni tlak 140/90 mmHg i više smatra se stupanj 2 arterijske hipertenzije. Preporučene nove ciljne vrijednosti krvnoga tlaka imaju implikacije na liječenje ove bolesti. Zbog novih nižih ciljnih vrijednosti krvnog tlaka imati ćemo povećanje prevalencije arterijske hipertenzije u općoj populaciji za više od 10%. Utjecaj na ove nove smjernice za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje  arterijske hipertenzije imali su rezultati studije  SPRINT u kojoj je ciljna vrijednost sistoličkog krvnog tlaka bila do 120 mmHg. Rezultati studije SPRINT pokazali su smanjenje rizika srčanog udara, moždanog udara ili smrti u visokorizičnih bolesnika starije životne dobi. Za stupanj 1 arterijske hipertenzije (krvni tlak od 130/80 do 139/89 mmHg) preporučaju se nefarmakološke mjere. U tih osoba potrebna je promjena loših životnih navika. Međutim, u osoba s takvim vrijednostima krvnog tlaka i desetogodišnjim kardiovaskularnim rizikom većim od 10% potrebna je medikamentna terapija, npr. liječenje hiperlipidemije tj. povišenih masnoća u krvi. Za osobe sa stupnjem 2 arterijske hipertenzije preporuča se medikamentna terapija. Osobe koje imaju krvni tlak od 120-129 mmHg nemaju indikaciju za medikamentno liječenje nego trebaju promijeniti svoje loše životne navike. Promjena loših životnih navika podrazumijeva smanjenje prekomjerne tjelesne težine, dijetalnu prehranu, smanjenje dnevnog unosa soli hranom, redovitu tjelesnu aktivnost i smanjenje konzumiranja alkoholnih pića, jedno piće dnevno za žene i do dva pića dnevno za muškarce.

Sigurno je da će biti brojnih rasprava o ovim novim smjernicama i o novim ciljnim vrijednostima krvnoga tlaka. Zbog nižih ciljnih vrijednosti krvnog tlaka oko 10% više bolesnika nego do sada imati će dijagnozu arterijske hipertenzije. Postavlja se i pitanje da li će i kada će biti nove smjernice prihvaćene i preporučene u Europi od strane Europskog kardiološkog društva.

Rezultati brojnih opservacijskih studija pokazuju povezanost između povišenog sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka i povećanja kardiovaskularnog rizika. Meta-analiza 61 prospektivne studije pokazuje da povišeni sistolički krvni tlak za 20 mmHg i dijastolički krvni tlak za 10 mmHg svaki od njih povezan je s dvostrukim povećanjem rizika smrti zbog moždanog udara, bolesti srca i ostalih vaskularnih bolesti. Rezultati studija pokazuju da je povećanje rizika za kardiovaskularne bolesti zbog arterijske hipertenzije neovisno o dobi. Povećanje rizika  ustanovljeno je u bolesnika svih dobnih skupina od 30 do 80 godina i preko 80 godina života.

U zaključku možemo naglasiti da su nove smjernice za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje arterijske hipertenzije predstavljene u SAD-u. Prema smjernicama nove ciljne vrijednosti krvnog tlaka niže su nego što su bile preporučene prije 2017. godine. Čekamo prihvaćanje novih smjernica i novih ciljnih vrijednosti krvnog tlaka u Europi.