Utjecaj promjene loših životnih navika na kardiovaskularni rizik

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti širom svijeta. Dobro su poznati klasični kardiovaskularni čimbenici rizika kao što su pretilost, visceralni tip pretilosti, arterijska hipertenzija, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, tjelesna neaktivnost i pušenje cigaret

Postavlja se pitanje mogu li promjene loših životnih navika utjecati na redukciju kardiovaskularnog rizika. Pitanje je može li multidisciplinarni program za promjenu loših životnih navika utjecati na klasične čimbenike kardiovaskularnog rizika. Odgovore na ova važna pitanja dala je studija koja je nedavno provedena u Švedskoj na 100 bolesnika. U studiju bilo je uključeno 100 bolesnika koji su imali najmanje tri čimbenika rizika ili ranije dijagnosticiranu kardiovaskularnu bolest. U čimbenika rizika ubrajamo tjelesnu neaktivnost, nezdravu prehranu, pušenje cigareta, konzumiranje alkoholnih pića, visoku izloženost stresu, prekomjernu tjelesnu težinu, visceralni tip pretilosti, hiperlipidemiju, arterijsku hipertenziju, inzulinsku rezistenciju i šećernu bolest. Bolesnici su bili podvrgnuti multidisciplinarnom  programu  u svrhu promjena loših životnih navika.  Program uključuje primarnu i sekundarnu prevenciju s ciljem podrške u promjeni loših životnih navika, a konačni cilj je redukcija kardiovaskularnog rizika. Prije početka ispitivanja bolesnici su prošli edukaciju upoznavanja s programom promjena loših životnih navika. Podaci o čimbenicima rizika i lošim životnim navikama dobiveni su iz upitnika kojeg je ispunili svi bolesnici. Podaci o životnim navikama uključuju tjelesnu aktivnost i sjedilački način života, dijetalnu prehranu, konzumiranje alkoholnih pića, pušenje cigareta i izloženost stresu. Loše životne navike jesu: pušenje cigareta, konzumiranje alkoholnih pića, dnevnu tjelesnu aktivnost manje od 30 minuta, vježbanje manje od 1 sat tjedno, a sjedilački način života definiran je s više od 7 sati sjedenja dnevno. Procjena kardiovaskularnog rizika vršena je pomoću Framighamskog modela za desetogodišnju procjenu rizika. Intervencijski program uključuje otkrivanje čimbenika rizika na početku ispitivanja, a vrlo je važan bio individulani pristup svakom bolesniku u svrhu povećanja motivacije za promjenom loših životnih navika. Trajanje ispitivanja bilo je 12 mjeseci, a nakon 6 mjesci i na kraju ispitivanja analizirani su rezultati istraživanja. U skupini od 100 bolesnika koji su učestvovali u istraživanju bilo je 36 muškaraca i 64 žene, prosječne dobi 58,6 godina. Pušača je bilo 10%, alkohol je konzumiralo 19%, izloženost stresu bilo je 26% bolesnika, šećernu bolest imalo je 21%,  arterijsku hipertenziju imalo je 66% i hiperlipidemiju 36% bolesnika. Kardiovaskularna bolest ranije je dijagnosticirana u 36% bolesnika.

Rezultati istraživanja pokazuju da je gotovo 50% bolesnika tjelesno neaktivno što se tiče dnevne aktivnosti, a  dvije trećine bolesnika  tjedno vježba manje od 1 sat. Velika većina bolesnika (82%) ima nezdravu prehranu tj. konzumiraju povrće nekoliko puta tjedno ili manje. Veći dio bolesnika (66%) ima arterijsku hipertenziju i uzima antihipertenzive. Nakon 12 mjeseci ustanovljeno je statistički značajno smanjenje opsega trbuha, smanjenje indeksa tjelesne mase, sniženje sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka.  Sniženje ukupnog kolesterola i LDL kolesterola nije bilo statistički značajno. Ukupni kardiovaskularni rizik na početku ispitivanja bio je 15,6%.  Nakon 12 mjeseci ustanovljena je statistički značajna redukcija kardiovaskularnog rizika na 13,3% (p<0,001). Značajna redukcija ukupnog kardiovaskularnog rizika ustanovljena je  kod muškaraca i kod žena i kod bolesnika s kardiovaskularnom bolešću kao i u onih bez kardiovaskularne bolesti.

U zaključku možemo naglasiti da multidisciplinarni program promjena loših životnih navika bolesnika dovodi do značajne redukcije ukupnog kardiovaskularnog rizika. Redukcija kardiovaskularnog rizika ustanovljena je u muškaraca i u žena. Program promjena loših životnih navika trajanja godinu dana ili duže prihvatljiv je i koristan za primarnu i sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

EKG

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Polifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 1.dio

U ovom tekstu ćete pronaći najnovije preporuke Radne skupine za kardiovaskularnu (KV) farmakoterapiju Europskog kardiološkog društva u svezi specifičnosti farmakoterapije KV bolesnika starije životne dobi. Sve je veći udio starijih osoba od 65 godina u populaciji. Starije osobe često boluju od dvije ili više kroničnih bolesti što zahtijeva istovremeno uzimanje više lijekova. Polifarmacija je istovremeno […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Kakao

Kakao za bolje kardiovaskularno zdravlje

Prvi zapisi o upotrebi kakaa sežu još do civilizacije Maya, a Europljanima je ovaj dragocjeni prah postao dostupan u 16. stoljeću, zahvaljujući španjolskim osvajačima. Kakao prah dobivamo kada iz sirovog zrna kakaa uklonimo masnoću, odnosno kakao maslac. Kakao prah najpoznatiji je zbog svoje nezamjenjive uloge u proizvodnji svima omiljene čokolade. Međutim, znanost je do sada […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Povišen krvni tlak i terapija – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

“Preskoci” srca i ergometrija

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]