Utjecaj promjene loših životnih navika na kardiovaskularni rizik

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti širom svijeta. Dobro su poznati klasični kardiovaskularni čimbenici rizika kao što su pretilost, visceralni tip pretilosti, arterijska hipertenzija, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, tjelesna neaktivnost i pušenje cigaret

Postavlja se pitanje mogu li promjene loših životnih navika utjecati na redukciju kardiovaskularnog rizika. Pitanje je može li multidisciplinarni program za promjenu loših životnih navika utjecati na klasične čimbenike kardiovaskularnog rizika. Odgovore na ova važna pitanja dala je studija koja je nedavno provedena u Švedskoj na 100 bolesnika. U studiju bilo je uključeno 100 bolesnika koji su imali najmanje tri čimbenika rizika ili ranije dijagnosticiranu kardiovaskularnu bolest. U čimbenika rizika ubrajamo tjelesnu neaktivnost, nezdravu prehranu, pušenje cigareta, konzumiranje alkoholnih pića, visoku izloženost stresu, prekomjernu tjelesnu težinu, visceralni tip pretilosti, hiperlipidemiju, arterijsku hipertenziju, inzulinsku rezistenciju i šećernu bolest. Bolesnici su bili podvrgnuti multidisciplinarnom  programu  u svrhu promjena loših životnih navika.  Program uključuje primarnu i sekundarnu prevenciju s ciljem podrške u promjeni loših životnih navika, a konačni cilj je redukcija kardiovaskularnog rizika. Prije početka ispitivanja bolesnici su prošli edukaciju upoznavanja s programom promjena loših životnih navika. Podaci o čimbenicima rizika i lošim životnim navikama dobiveni su iz upitnika kojeg je ispunili svi bolesnici. Podaci o životnim navikama uključuju tjelesnu aktivnost i sjedilački način života, dijetalnu prehranu, konzumiranje alkoholnih pića, pušenje cigareta i izloženost stresu. Loše životne navike jesu: pušenje cigareta, konzumiranje alkoholnih pića, dnevnu tjelesnu aktivnost manje od 30 minuta, vježbanje manje od 1 sat tjedno, a sjedilački način života definiran je s više od 7 sati sjedenja dnevno. Procjena kardiovaskularnog rizika vršena je pomoću Framighamskog modela za desetogodišnju procjenu rizika. Intervencijski program uključuje otkrivanje čimbenika rizika na početku ispitivanja, a vrlo je važan bio individulani pristup svakom bolesniku u svrhu povećanja motivacije za promjenom loših životnih navika. Trajanje ispitivanja bilo je 12 mjeseci, a nakon 6 mjesci i na kraju ispitivanja analizirani su rezultati istraživanja. U skupini od 100 bolesnika koji su učestvovali u istraživanju bilo je 36 muškaraca i 64 žene, prosječne dobi 58,6 godina. Pušača je bilo 10%, alkohol je konzumiralo 19%, izloženost stresu bilo je 26% bolesnika, šećernu bolest imalo je 21%,  arterijsku hipertenziju imalo je 66% i hiperlipidemiju 36% bolesnika. Kardiovaskularna bolest ranije je dijagnosticirana u 36% bolesnika.

Rezultati istraživanja pokazuju da je gotovo 50% bolesnika tjelesno neaktivno što se tiče dnevne aktivnosti, a  dvije trećine bolesnika  tjedno vježba manje od 1 sat. Velika većina bolesnika (82%) ima nezdravu prehranu tj. konzumiraju povrće nekoliko puta tjedno ili manje. Veći dio bolesnika (66%) ima arterijsku hipertenziju i uzima antihipertenzive. Nakon 12 mjeseci ustanovljeno je statistički značajno smanjenje opsega trbuha, smanjenje indeksa tjelesne mase, sniženje sistoličkog i dijastoličkog krvnog tlaka.  Sniženje ukupnog kolesterola i LDL kolesterola nije bilo statistički značajno. Ukupni kardiovaskularni rizik na početku ispitivanja bio je 15,6%.  Nakon 12 mjeseci ustanovljena je statistički značajna redukcija kardiovaskularnog rizika na 13,3% (p<0,001). Značajna redukcija ukupnog kardiovaskularnog rizika ustanovljena je  kod muškaraca i kod žena i kod bolesnika s kardiovaskularnom bolešću kao i u onih bez kardiovaskularne bolesti.

U zaključku možemo naglasiti da multidisciplinarni program promjena loših životnih navika bolesnika dovodi do značajne redukcije ukupnog kardiovaskularnog rizika. Redukcija kardiovaskularnog rizika ustanovljena je u muškaraca i u žena. Program promjena loših životnih navika trajanja godinu dana ili duže prihvatljiv je i koristan za primarnu i sekundarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kardiovaskularne bolesti

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Kardiovaskularni rizik

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Neurologija

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Polifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U ovom tekstu ćete pronaći najnovije preporuke Radne skupine za kardiovaskularnu (KV) farmakoterapiju Europskog kardiološkog društva u svezi specifičnosti farmakoterapije KV bolesnika starije životne dobi. Sve je veći udio starijih osoba od 65 godina u populaciji. Starije osobe često boluju od dvije ili više kroničnih bolesti što zahtijeva istovremeno uzimanje više lijekova. Polifarmacija je istovremeno […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Vena na čelu – imam li razloga za zabrinutost?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Pitanje kardiologija