Zagađenje zraka i preporuke za očuvanje zdravlja

Zagađenje zraka u zemljama Europe je odgovorno za 790 000 smrti godišnje, a od toga veći dio otpada na kardiovaskularne bolesti.

Američko kardiološko društvo je također upozorilo na štetnost PM2,5 čestica na kardiovaskularno zdravlje i mortalitet: “Izloženost česticama PM <2.5 μm (PM2,5) u periodu od nekoliko sati do nekoliko tjedana, može uzrokovati fatalne ili nefatalne kardiovaskularne ishode; dugotrajna izloženost malim česticama (npr. nekoliko godina) povećava smrtnost izazvanu kardiovaskularnim bolestima u znatno većoj mjeri nego izloženost od nekoliko dana i smanjuje životni vijek populacije za nekoliko mjeseci do nekoliko godina.”

Zagađenje zraka u zemljama Europe je odgovorno za 790 000 smrti godišnje, a od toga veći dio otpada na kardiovaskularne bolesti.  Zagađenje zraka, osobito dugotrajno izlaganje, uzrokuje povećan morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti. Najugroženije su osobe sa pridruženim kardiovaskularnim bolestima ili čimbenicima kardiovaskularnog rizika, trudnice, djeca, stariji od 65 godina, osobe koje već boluju od respiratornih bolesti, pušači.

Svjetska zdravstvena organizacija izdala je preporuke da se postignu što niže koncentracije malih čestica (PM2,5) u zraku:

  • srednja dnevna vrijednost PM2,5< 25µg/m3,
  • srednja godišnja vrijednost PM2,5< 10µg/m3

Kako bi se postigle ovakve prihvatljive koncentracije PM2,5 u zraku potrebni su zakoni koji bi ograničili onečišćivače zraka, a u tom cilju treba zamijeniti fosilna goriva čistim obnovljivim izvorima energije, smanjiti industrijske i agrikulturne izvore zagađenja. To su i preporuke  Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama 2019.g.

Smanjenjem onečišćenja zraka smanjili bismo morbiditet i mortalitet ljudi i produžili životni vijek.

ZAŠTITNE MJERE KOD  ZAGAĐENJA ZRAKA VISOKIM KONCENTRACIJAMA ČESTICA PM2,5:

  1. Kronični bolesnici trebaju imati zalihu svojih lijekova za nekoliko tjedana i slušati savjete svog liječnika; obratiti se liječniku u slučaju pogoršanja simptoma bolesti
  2. Pratiti informacije o kvaliteti zraka i držati se preporuka datih od nadležnih tijela (npr. Zavod za javno zdravstvo, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, Ministarstava…)
  3. Ostati u zatvorenom prostoru, po mogućnosti s filtriranim zrakom (koriste se mehanički filtri, električni pročišćivači zraka), držati zatvorenim prozore i vrata, a poželjno je korištenje klima uređaja koji nemaju kontakt s vanjskim zrakom
  4. Ne pušiti, izbjegavati paljenje svijeća, loženje vatre u zatvorenom prostoru
  5. Održavati prostorije čistima (prašinu brisati vlažnom krpom)
  6. Izbjegavati dulje boravke na otvorenom, izbjegavati veće tjelesne aktivnosti (osobito na otvorenom prostoru)
  7. Prilikom boravka na otvorenom  treba koristiti  maske s oznakama N95 ili više jer one filtriraju male čestice; kirurške maske nisu korisne jer ne filtriraju PM2,5 čestice

Čim se smanji koncentracija štetnih čestica i plinova u zraku, treba otvoriti prozore i prozračiti zatvorene  prostorije.

Ovo su preporuke za cjelokupnu populaciju, kao i za najugroženije bolesnike. Svakako u bilo kakvim nedoumicama što se tiče zdravlja ili zdravstvenih rizika treba konzultirati nadležnog liječnika. Trebamo se odgovorno ponašati prema sebi, ali i prema svom okolišu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Polifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

EKG

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 1.dio

U ovom tekstu ćete pronaći najnovije preporuke Radne skupine za kardiovaskularnu (KV) farmakoterapiju Europskog kardiološkog društva u svezi specifičnosti farmakoterapije KV bolesnika starije životne dobi. Sve je veći udio starijih osoba od 65 godina u populaciji. Starije osobe često boluju od dvije ili više kroničnih bolesti što zahtijeva istovremeno uzimanje više lijekova. Polifarmacija je istovremeno […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]