Zagađenje zraka u zemljama Europe je odgovorno za 790 000 smrti godišnje, a od toga veći dio otpada na kardiovaskularne bolesti.

Američko kardiološko društvo je također upozorilo na štetnost PM2,5 čestica na kardiovaskularno zdravlje i mortalitet: “Izloženost česticama PM <2.5 μm (PM2,5) u periodu od nekoliko sati do nekoliko tjedana, može uzrokovati fatalne ili nefatalne kardiovaskularne ishode; dugotrajna izloženost malim česticama (npr. nekoliko godina) povećava smrtnost izazvanu kardiovaskularnim bolestima u znatno većoj mjeri nego izloženost od nekoliko dana i smanjuje životni vijek populacije za nekoliko mjeseci do nekoliko godina.”

Zagađenje zraka u zemljama Europe je odgovorno za 790 000 smrti godišnje, a od toga veći dio otpada na kardiovaskularne bolesti.  Zagađenje zraka, osobito dugotrajno izlaganje, uzrokuje povećan morbiditet i mortalitet od kardiovaskularnih bolesti. Najugroženije su osobe sa pridruženim kardiovaskularnim bolestima ili čimbenicima kardiovaskularnog rizika, trudnice, djeca, stariji od 65 godina, osobe koje već boluju od respiratornih bolesti, pušači.

Svjetska zdravstvena organizacija izdala je preporuke da se postignu što niže koncentracije malih čestica (PM2,5) u zraku:

• srednja dnevna vrijednost PM2,5< 25µg/m3,
• srednja godišnja vrijednost PM2,5< 10µg/m3

Kako bi se postigle ovakve prihvatljive koncentracije PM2,5 u zraku potrebni su zakoni koji bi ograničili onečišćivače zraka, a u tom cilju treba zamijeniti fosilna goriva čistim obnovljivim izvorima energije, smanjiti industrijske i agrikulturne izvore zagađenja. To su i preporuke  Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama 2019.g.

Smanjenjem onečišćenja zraka smanjili bismo morbiditet i mortalitet ljudi i produžili životni vijek.

ZAŠTITNE MJERE KOD  ZAGAĐENJA ZRAKA VISOKIM KONCENTRACIJAMA ČESTICA PM2,5:

1. Kronični bolesnici trebaju imati zalihu svojih lijekova za nekoliko tjedana i slušati savjete svog liječnika; obratiti se liječniku u slučaju pogoršanja simptoma bolesti
2. Pratiti informacije o kvaliteti zraka i držati se preporuka datih od nadležnih tijela (npr. Zavod za javno zdravstvo, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, Ministarstava…)
3. Ostati u zatvorenom prostoru, po mogućnosti s filtriranim zrakom (koriste se mehanički filtri, električni pročišćivači zraka), držati zatvorenim prozore i vrata, a poželjno je korištenje klima uređaja koji nemaju kontakt s vanjskim zrakom
4. Ne pušiti, izbjegavati paljenje svijeća, loženje vatre u zatvorenom prostoru
5. Održavati prostorije čistima (prašinu brisati vlažnom krpom)
6. Izbjegavati dulje boravke na otvorenom, izbjegavati veće tjelesne aktivnosti (osobito na otvorenom prostoru)
7. Prilikom boravka na otvorenom  treba koristiti  maske s oznakama N95 ili više jer one filtriraju male čestice; kirurške maske nisu korisne jer ne filtriraju PM2,5 čestice

Čim se smanji koncentracija štetnih čestica i plinova u zraku, treba otvoriti prozore i prozračiti zatvorene  prostorije.

Ovo su preporuke za cjelokupnu populaciju, kao i za najugroženije bolesnike. Svakako u bilo kakvim nedoumicama što se tiče zdravlja ili zdravstvenih rizika treba konzultirati nadležnog liječnika. Trebamo se odgovorno ponašati prema sebi, ali i prema svom okolišu.