Apneja u snu je poremećaj spavanja u kojem se disanje na kratko i učestalo prekida tijekom sna. Osobe koje pate od apneje u snu uskraćene su za kvalitetan san, mogu patiti od nesanice i niza drugih simptoma, kao što su otežana koncentracija, depresija, razdražljivost, seksualna disfunkcija, poteškoće u učenju i pamćenju.

Glavne vrste apneje za vrijeme spavanja su:

1.       Opstruktivna apneja, najčešći je oblik koji se javlja kada se mišići grla opuštaju.

2.       Centralna apneja koja nastaje kada mozak ne šalje odgovarajuće signale mišićima koji kontroliraju disanje.

Opstruktivna apneja u snu

Javlja se kao poljedica opuštanja mišića u stražnjem dijelu grla. Ti mišići podržavaju meko nepce, krajnike i bočne stijenke grla i jezika. Kad se mišići opuštaju, dišni se put sužava ili zatvara prilikom udisaja. Zbog toga ne dolazi dovoljno zraka te se snižava  razina kisika u krvi što ima za posljedicu buđenje iz sna kako bi se ponovo otvorio  dišni put. To je buđenje obično toliko kratko da ga se osoba ne sjeća. Ovaj se obrazac može ponavljati pet do 30 puta tijekom noći i na taj način  smanjuje onemogućava  duboke faze sna.

Centralna apneja

Ovaj manje uobičajeni oblik apneje u snu nastaje kada  mozak ne uspije prenijeti signale mišićima zaduženim za  disanje. Osoba se budi sa nedostatkom daha ili joj je teško zaspati.

Čimbenici rizika

Čimbenici koji povećavaju rizik za pojavu apneje u snu uključuju:

–          Višak kilograma. Pretilost uvelike povećava rizik od apneje u snu. Masne naslage oko vašeg gornjeg dišnog puta mogu ometati disanje.

–          Opseg vrata. Ljudi s debljim vratom mogu imati uže dišne ​​putove.

–          Suženi dišni put. Krajnici ili adenoidi mogu povećati i blokirati dišne ​​putove, posebno kod djece.

–          Muški spol. Muškarci imaju dva do tri puta veću vjerojatnost za apneju u snu u odnosu na žene. No, žene povećavaju rizik ako imaju prekomjernu masu, a čini se da se i njihov rizik povećava nakon menopauze.

–          Životna dob. Apneja u snu pojavljuje se znatno češće kod starijih  osoba.

–          Obiteljska povijest.

–          Korištenje alkohola, sedativa ili sredstava za smirenje. Ove tvari opuštaju mišiće u grlu, što može pogoršati opstruktivnu apneju za vrijeme spavanja.

–          Pušenje. Pušači imaju tri puta veću vjerojatnost da imaju opstruktivnu apneju u snu u usporedbi s nepušačima.

–          Začepljenost nosa.

–          Poteškoće s disanjem kroz nos – bilo iz anatomskog problema ili alergija.

–          Poremećaji srca. Kongestivno zatajenje srca povećava rizik.

–          Korištenje opiodnih  lijekova protiv bolova. Opioidni lijekovi, osobito oni dugog djelovanja poput metadona, povećavaju rizik od centralne apneje u snu.

–          Moždani udar. Nakon moždanog udara povećava se rizik od centralne apneje u snu.

Simptomi apneje u snu

Znakovi i simptomi opstruktivne i centralne apneje u snu preklapaju se. Najčešći znakovi i simptomi apneje u snu uključuju:

–          Glasno hrkanje

–          Epizode prestanka disanja tijekom spavanja

–          Buđenje sa suhim ustima

–          Jutarnja glavobolja

–          Nesanica

–          Pretjerana dnevna pospanost

–          Smetnje pažnje i razdražljivost kao posljedica nesanice

Komplikacije

Apneja u snu ozbiljno je medicinsko stanje. Komplikacije mogu uključivati:

–          Dnevni umor. Ponavljana buđenja povezana s apnejom u snu onemogućuju normalan, restorativni san, čineći vjerojatnom jaku dnevnu pospanost, umor i razdražljivost. Osobe sa apnejom u snu imaju povećan rizik od nezgoda na motornim vozilima i radnim mjestima.

–          Poteškoća u koncentraciji, potištenost.

–          Visoki krvni tlak ili srčani problemi. Iznenadni pad nivoa kisika u krvi koji nastaju tijekom apneje u snu povećavaju krvni tlak i opterećuju kardiovaskularni sustav. Opstruktivna apneja za vrijeme sna povećava rizik od visokog krvnog tlaka (hipertenzije).

–          Opstruktivna apneja u snu također može povećati rizik od ponovnog srčanog udara, moždanog udara i srčane aritmije.

–          Dijabetes tipa 2. Apneja u snu povećava rizik od pojave inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2.

–          Metabolički sindrom. Ovaj poremećaj, koji uključuje visoki krvni tlak, nenormalne razine kolesterola, visoki šećer u krvi i povećan opseg struka, povezan je s većim rizikom od srčanih bolesti.

Kako možete znati da li bolujete od apneju u snu ?

Procjena se može donijeti na temelju simptoma i povijesti spavanja, za što može  pomoći osoba koja s bolesnikom dijeli krevet ili  domaćinstvo. Kronično hrkanje jasan je pokazatelj apneje u snu i treba je procijeniti liječnik. Ako patite od hrkanja i sumnjate da imate apneju u snu  trebali biste se obratiti svom obiteljskom  liječniku. Ako je potrebno on Vas može uputiti na daljnje pretrage koje  uključuje praćenje preko noći u centru za spavanje.  Testovi za otkrivanje apneje u snu uključuju: polisomnografiju i neke kućne testove.

Životne navike i apneja u snu

U blažim slučajevima apneje u snu ponekad je dovoljno promijeniti načina života. Gubitak viška kilograma  može  olakšati suženje grla. U nekim slučajevima apneja u snu  može se riješiti s gubitkom viška kilograma ali i ponovno se javiti ako se vrati ista masa. Redovito vježbanje može pomoći ublažiti simptome opstruktivne apneje u snu čak i bez gubitka kilograma. Dovoljno je tijekom 30-tak minuta baviti se umjerenom aktivnošću poput šetnje. Izbjegavanje alkohola i određenih lijekova kao što su sredstva za smirenje i tablete za spavanje. Oni opuštaju mišiće u stražnjem dijelu grla, ometajući disanje. Spavanje na boku ili trbuhu, a ne na leđima. Spavanje na leđima može uzrokovati da  se jezik i meko nepce relaksiraju i blokiraju dišni put. Prestanak pušenja također može povoljno djelovati na apneju u snu.

Kako liječiti apneju u snu

Za blaže slučajeve apneje u snu, dovoljna je promjena načina života, kao što su gubitak kilograma ili prestanak pušenja. U slučaju  nosne alergije potrebno je liječiti alergiju.

Ako ove mjere ne poboljšaju znakove i simptome ili ako je apneja umjerena do teška, na raspolaganju je niz drugih tretmana.  Određeni uređaji mogu pomoći u otvaranju blokiranog dišnog puta. U drugim slučajevima može biti potrebna operacija.

Za  umjerenu do tešku apneju u snu  koristi se aparat koji kroz masku isporučuje tlak zraka (Kontinuirani pozitivni tlak dišnih putova – CPAP). Uz CPAP tlak zraka je nešto veći od tlaka iz okolnog zraka i upravo je dovoljan da  otvori gornje prolaze dišnih putova, sprečavajući apneju i hrkanje. Iako je CPAP najčešća i pouzdana metoda liječenja apneje u snu, neki ljudi smatraju da je težak ili neugodan. Neki odustaju od CPAP stroja, ali s praksom većina ljudi se prilagodi.

Apneja u snu je ozbiljno medicinsko stanje koje, ako  se  ne liječi, može izazvati komplikacije u vidu  poremećenog sna, prekomjerne pospanosti tokom dana, razdražljivosti, smetnji pažnje i povećan rizik od nezgoda na motornim vozilima i radnim mjestima.