Alzheimerova bolest

Alzheimerova bolest (AB) je kronična i progresivna degenerativna bolest mozga koja dovodi do razvoja psihičkih simptoma demencije – gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika…

Alzheimerova bolest (AB) je kronična i progresivna degenerativna bolest mozga koja dovodi do razvoja psihičkih simptoma demencije – gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika. Alzheimerova je bolest primarno degenerativna moždana bolest, nepoznatog uzroka, sa određenim promjenama moždanih stanica u dijelovima mozga odgovornim za pamćenje, govor, prepoznavanje, sposobnost učenja, rasuđivanje i ponašanje. Svijest nije pomućena. Alzheimerova bolest je najčešća bolest u skupini demencija.

Početak je obično postupan, a bolest se sporo i postojano razvija tijekom nekoliko godina. Bolest može započeti u srednjoj životnoj dobi ili čak i ranije, no uglavnom obolijevaju starije osobe. Oboljeli i njihovi bližnji nastale simptome teže prepoznaju ili ih pak često negiraju i pripisuju uobičajenoj „staračkoj“ zaboravljivosti.

Demencija u svijetu poprima obilježja „epidemije“, što je uglavnom povezano uz starenje stanovništva. Prema nekim istraživanjima, trenutno u svijetu oko 40 milijuna ljudi pati od demencije, a predviđa se kako će se u idućih tridesetak godina taj broj utrostručiti.   

U mozgu oboljelih nalaze se karakteristične promjene redukcije moždanih stanica i pojava neurofibrilarnih čvorova, tako da dolazi do narušavanja povezanosti i odumiranja živčanih stanica; koje uz neurokemijske promjene i manjak određenih neurotransmitera su karakteristične za Alzheimerovu bolest.

Simptomi i znakovi bolesti često su praćeni gore spomenutim moždanim promjenama, no nisu uvijek usporedni, što znači da se kod nekoga mogu evidentirati promjene u moždanim strukturama karakteristične za AB , a njegovo funkcioniranje (simptomi i znakovi bolesti) može biti minimalno narušeno. Možemo kazati da ne postoji jedinstveni test ili pretraga kojima će se nedvojbeno postaviti dijagnoza, a sa druge strane kliničke su karakteristike AB takve da je često moguće postaviti dijagnozu na samo na osnovu simptoma i znakova.

Promjene koje nastaju prvi primjećuju oboljeli i njihovi bližnji, a one su dovoljnog stupnja da narušavaju aktivnosti svakodnevnog života.

  • zaboravljivost koja ometa svakodnevni život – tipičan znak bolesti je zaboravljanje nedavnih događaja, zaboravljanje termina sastanaka i stalno propitkivanje oko istih događaja i zbivanja.
  • poteškoće u izvršavanju obiteljskih i radnih obaveza i slobodnih aktivnosti. Osobe imaju poteškoće oko obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Povremeno imaju poteškoće oko nalaženja dobro poznatih mjesta, a u kući poteškoće u rukovanju kućanskim aparatima (gašenje štednjaka, plina).
  • poteškoće u planiranju i rješavanju situacija i problema – otežano je planiranje svakodnevnih aktivnosti, potrebno je sve više vremena za iste, uz smetnje koncentracije.
  • neorijentacija u vremenu i prostoru – oboljeli se često ne mogu sjetiti koji je dan, datum, mjesec, godina ili godišnje doba. Imaju poteškoće sa snalaženjem u prostotu i mogu zalutati.
  • poteškoće u razumijevanju vidnih doživljaja i prostornih odnosa – neki oboljeli imaju poteškoće u razlikovanju boja, procjeni udaljenosti ili pri čitanju. Zbog poremećaja percepcije ne prepoznaju svoj lik u ogledalu već imaju dojam da je još netko u sobi.
  • poteškoće u pronalaženju riječi pri govoru i pisanju – oboljeli se teško uključuju u razgovor i sve teže pronalaze prave riječi, tako da često predmete nazivaju opisnim imenima.
  • zametanje stvari i poteškoće u pronalaženju istih – nerijetko oboljeli zametnu neke stvari na neuobičajena mjesta i nikako se ne mogu sjetiti gdje, a ponekada okrive druge da su ih ukrali.
  • promjene raspoloženja i osobnosti – pojedinci postaju zbunjeni, sumnjičavi, depresivni i u strahu. Funkcioniraju uglavnom u poznatom okruženju i u rutinskim aktivnostima.

Prethodno opisani znakovi često traju neko vrijeme i različitog su intenziteta i važno je naglasiti da osim oboljelih, često pate i njihovi bližnji, odnosno oni koji se brinu o oboljelima.

Što se tiče liječenja, AB je progresivna bolest, no postoje lijekovi (antidementivi) koji usporavaju napredak bolesti i zato je važno što ranije prepoznavanje i dijagnosticiranje bolesti. Što se ranije započne s liječenjem, to je za očekivati bolje rezultate. Lijekovi se uzimaju u obliku tableta koje propisuju specijalisti neurolog ili psihijatar, a počinje se sa malim dozama uz postupno povećanje.

U početnoj fazi bolesti oboljeli mogu živjeti samostalno, no s vremenom se pojavljuju novi simptomi i bolest napreduje, oboljeli trebaju pomoć oko uzimanja lijekova, financijskih poslova i sve više oko svakodnevnih aktivnosti. Oboljeli se najbolje osjećaju u poznatom okruženju gdje osjećaju ljubav bližnjih. Briga o oboljelom članu je vrlo zahtjevan i težak zadatak, stoga je važno se upoznati s bolešću, spoznati koji je tijek i što se može očekivati. Kod oboljelih od AB vrlo su česte i promjene raspoloženja, a u kasnijim fazama bolesti nemir, agresija, halucinacije; koje je neophodno tretirati drugim psihofarmacima. Obitelj koja brine o oboljelom članu i sama nerijetko treba stručnu pomoć, pomoć psihologa i psihijatra. U kasnijim fazama bolesti oboljeli često postaje u potpunosti ovisan o tuđoj brizi te ne preostaje drugo nego smještaj u odgovarajuću ustanovu, najčešće je to dom umirovljenika.

Alzheimerova bolest je duga, teška i neizlječiva bolest, koja osim bolesnika pogađa i članove obitelji koji pružaju skrb. Liječenje oboljelih od AB se sastoji od ublažavanja simptoma uz što duže očuvanje sposobnosti i samostalnosti bolesnika u svakodnevnim aktivnostima s ciljem smanjivanja patnje bolesnika i njegove obitelji. Živjeti sa Alzheimerovom bolešću je svakodnevno savladavanje izazova, uz razumijevanje svega što oboljeli prolaze, ti se izazovi mogu uspješno savladati.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Hijaluronska kiselina

Je li sigurno uzimati hijaluronsku kiselinu u obliku tableta?

Mentalni poremećaj

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Pomoć

Terapija – pomoć

Koronarna

Utjecaj epidemije koronavirusa na mentalno zdravlje

Dva najvažnija negativna društvena učinka tijekom širenja epidemije korona virusa su stigma i ksenofobija.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]