Liječenje oboljelih od demencije

S porastom životne dobi raste prevalencija demencije. Smatra se da je nekim oblikom demencije zahvaćeno 10% osoba u dobi od 65 godina. U čak oko 60 – 70 % svih slučajeva demencije, uzrokom demencije smatra se Alzheimerova bolest. Učestalost obolijevanja od Alzheimerove bolesti povećava se starenjem, pa se tako moždane promjene do kojih dolazi normalnim starenjem smatraju faktorom rizika za nastanak Alzheimerove bolesti.

Demencija je sindrom uzrokovan bolešću mozga, obično progresivnog tijeka, u kojem dolazi do višestrukih oštećenja viših kortikalnih funkcija (pamćenje, mišljenje, orijentacija, shvaćanje, računanje, sposobnost učenja, jezik, rasuđivanje), uz često prisutne poremećaje u ponašanju i psihičke simptome, a što dovodi postupno do sve lošijeg samostalnog funkcioniranja bolesnika u svakodnevnim životnim aktivnostima i naposljetku potpune ovisnosti o tuđoj pomoći.
S porastom životne dobi raste prevalencija demencije. Smatra se da je nekim oblikom demencije zahvaćeno 10% osoba u dobi od 65 godina. U čak oko 60 – 70 % svih slučajeva demencije, uzrokom demencije smatra se Alzheimerova bolest. Učestalost obolijevanja od Alzheimerove bolesti povećava se starenjem, pa se tako moždane promjene do kojih dolazi normalnim starenjem smatraju faktorom rizika za nastanak Alzheimerove bolesti. Farmakološko liječenje kognitivnih oštećenja i poremećaja ponašanja kod Alzheimerove bolesti je simptomatsko, a provodi se inhibitorima acetilkolinesteraze među koje ubrajamo: donepezil, rivastigmin, galantamin i blokatorom N – metil – D – aspartat receptora čiji je predstavnik memantin. Ranije se u liječenju koristio i takrin koji spada u skupinu inhibitora acetilkolinesteraze, ali se više ne upotrebljava radi hepatotoksičnosti.
Kod pojave psihičkih simptoma indicirani su psihofarmaci: anksiolitici, antidepresivi, antipsihotici, hipnotici, a izuzetno korisnim su se pokazale nefarmakološke metode liječenja koje obuhvaćaju okupacionu, kognitivno – bihevioralnu, multisenzornu terapiju.
Liječenjem se postiže usporavanje tijeka bolesti, omogućava pravodobna intervencija u kriznim stanjima, vodi kontrola o čimbenicima rizika kao što su visoki tlak, debljina, dijabetes, pušenje.
U liječenje treba biti uključena obitelj, posebice član obitelji koji vodi najveću brigu o bolesniku. Obitelj je često suočena sa proživljavanjem boli i patnje, depresivnošću i tjeskobom te neznanjem o bolesti i načinima suočavanja sa istom. Stanje bolesnika ne ovisi samo o njemu samom nego i o načinu ophođenja članova obitelji prema njemu. Stres članova obitelji može potaknuti pojavu ili relaps poremećaja u ponašanju i psihičkih simptoma kod bolesnika. Odnos između bolesnika i članova obitelji determinira duljinu ostanka oboljelog u vlastitom domu. Zato obitelj treba uključiti u edukaciju o bolesti i pružiti joj podršku kako bi se osnažena što bolje nosila s bolešću. Istodobna prisutnost tjelesnih poremećaja kod bolesnika može značiti dodatnu poteškoću, a pristup bolesniku treba biti usmjeren na osobu i situaciju te problem.
Liječenje može zaustaviti ili usporiti gubitak neovisnosti, inicijative i sudjelovanja u društvenim aktivnostima te poboljšati kvalitetu života oboljelog i njegove obitelji. Potrebno je poticati aktivnosti koje oboljeli voli, a posebno redovitu socijalizaciju. Hospitalizacija radi potrebne zdravstvene intervencije trebala bi biti što kraća, a bolesnik nakon hospitalizacije adekvatno zbrinut. Bolesniku i njegovoj obitelji treba osigurati kontinuiranu pomoć s ciljem smanjenja broja hospitalizacija i institucionalizacija, dakle što duljeg zadržavanja oboljelog u svome domu te posljedično smanjenja osobnog i društvenog troška.
U ovisnosti o trenutnim zdravstvenim i socijalnim potrebama bolesnika potrebno je na raspolaganju imati odgovarajuće zdravstvene i socijalne usluge poput educiranih njegovatelja, dnevnih bolnica, dnevnih boravaka, savjetovališta, gerontoloških centara ili specijaliziranih domova, bolničkih odjela i organiziranih  odjela palijativne skrbi.
Svrha liječenja je pružiti osobi koja boluje od Alzheimerove bolesti ili drugih demencija i njegovoj obitelji osjećaj poštovanja, sigurnosti, razumijevanja, destigmatizacije i resocijalizacije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Atrofija mišića

Što je sarkopenija?

Sarkopenija je progresivni gubitak mišićne mase i snage. Predstavlja atrofiju mišića poradi koje se javlja slabost. Tjelesna neaktivnost i nezdrava prehrana mogu pridonijeti ovom procesu. Stanje obično pogađa stariju populaciju i uveliko utječe na kvalitetu života smanjujući neovisnost i povećavajući potrebu za dugotrajnom njegom. Sarkopenija utječe na mišićno-koštani sustav i glavni je čimbenik povećane slabosti, […]

Ličnost

Narcistični poremećaj osobnosti

Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]

Bol

Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju

Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]

Hijaluronska kiselina

Je li sigurno uzimati hijaluronsku kiselinu u obliku tableta?

Pomoć

Terapija – pomoć

Mentalni poremećaj

Mentalni poremećaji kod mladih osoba s kroničnim tjelesnim stanjima

Autori Adams, Chien i Wisk u svom istraživanju navode da mlade osobe s kroničnim tjelesnim bolestima (kao što su npr. astma ili šećerna bolest) mogu biti pod povećanim rizikom za razvoj kroničnih mentalnih stanja.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?