Rak mokraćnog mjehura – kontrolni pregledi

Rak mokraćnog mjehura se u velikoj proporciji (oko 75%  slučajeva) pojavljuje kao tzv. „površinski“ rak mjehura dok samo jednu četvrtinu čini „duboki“ oblik te bolesti. To je onaj koji je zahvatio, svojim širenjem u dubinu stjenke mjehura, njegov mišićni sloj. „Duboki“ ili infiltrativni rak ima daleko veći potencijal metastaziranja i, kao takav, iziskuje opsežno (radikalno) kirurško i kemoterapijsko liječenje jer izravno ugrožava život.

    Izraz „površinski“ je u stručnoj literaturi odbačen kao nedovoljno precizan, ali se još uvijek kolokvijalno koristi. Karakteristike „površinskog“ karcinoma su da životno ne ugrožava, ali je sklon relativno čestom recidiviranju. Drugi oblici „površinskog“ karcinoma mogu, recidivrajući, postati i duboko infiltrativni (proširiti se u mišićni sloj mjehura) pa time i životno opasni – tzv. progresija bolesti. Upravo zbog recidiviranja i moguće progresije (u infiltrativni, životno ugrožavajući rak) bolesnicima s „površinskim“ rakom mjehura preporučuju se redovite kontrole.

    Redovite kontrole podrazumijevaju neagresivni i agresivni oblik. Neagresivni oblik predstavljaju citološke kontrole sedimenta urina u kojima se dokazuje prisustvo ili odsustvo malignih stanica. Međutim, citološke kontrole nisu same po sebi dovoljne i potrebno ih je nadopuniti cistoskopijom, osobito u slučajevima loše diferenciranog „površinskog“ karcinoma koji ima veću šansu prelaska u opasni, infiltrativni („duboki“) rak mokraćnog mjehura. Naime, stanice dobro diferenciranih karcinoma – to su oni nižeg stupnja malignosti – se vrlo malo razlikuju od normalnih stanica koje oblažu unutrašnjost mokraćnog mjehura, a u njihovoj dijagnostici je citologija vrlo slabe osjetljivosti. Drugim riječima, tumor može i postojati, a da ga citološkim pregledom ne uspijemo dokazati. Kod prisustva loše diferenciranih tumora, čije se stanice značajno izgledom razlikuju od normalnih stanica, citologija je odlične osjetljivosti i vrlo rijetko „promašuje“ (ima malu proporciju tzv. lažno negativnih nalaza). Upravu u segmentu dobro diferenciranih tumora cistoskopija predstavlja agresivni, ali daleko pouzdaniji oblik detekcije recidiva bolesti. Istina je, takvi dobro diferencirani tumori, osobito ako su mali, neće izravno životno ugrožavati bolesnika, ali će rasti, posljedično krvariti i ponovo zahtijevati kirurško, endoskopsko, zahtjevnije i kompliciranije liječenje. Stoga ih je bolje detektirati i lakše liječiti do su volumenom mali.

    Nerijetko se cistoskopija, upravo zbog svoje agresivnosti, u kontrolnim pregledima preskače. Katkad je to na inicijativu urologa, a katkad i na zahtjev, odnosno nepristajanje, samog bolesnika. Želim naglasiti kako je, kontroliramo li bolesnika koji je imao dobro diferencirani „površinski“ tumor, a odbija cistoskopiju, barem adekvatni ultrazvučni pregled neophodan kako bismo se uvjerili da tumora u mokraćnom mjehuru nema. Niti ultrazvučni pregled ne može u potpunosti nadomjestiti točnost i pouzdanost cistoskopije (lako je moguće ultrazvukom previdjeti sitni recidiv), ali barem predstavlja donekle prihvatljiv kompromis ukoliko bolesnik ne pristaje na kontrolnu cistoskopiju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Blagdani

Blagdanska retencija urina

Već ranije je bilo riječi na ovim stranicama o tome što je retencija urina. Ponovimo! Retencija urina označava nemogućnost potpunog pražnjenja mjehura (tzv. inkompletna retencija) ili pak potpunu nemogućnost mokrenja (kompletna retencija). Pod pojmom „kompletna“ podrazumijevamo da, čak i nakon nekakvog mokrenja, u mokraćnom mjehuru ostaje volumen urina koji zapravo čini njegov pun kapacitet (400-500 […]

Bakteriološki pregled urina

Neugodan osjećaj pri mokrenju – molim Vaše mišljenje

Ginekologija

Testovi na trudnoću – II dio

Koje vrste testova postoje? Postoje dvije metode određivenje hCG-a, iz krvi odnosno seruma ili iz mokraće. Oni određuju ukupnu molekulu hCG-a, a ne podjedinice. Test iz krvi (seruma) To su vrlo precizni testovi, ne samo da pokazuju prisutnost korionskog gonadotropina već pokazuju i njegovu vrijednost. Ako je vrijednost ispod 5 IU/L rezultat testa se smatra […]

Foley kateter

Urinarni kateter – nekoliko savjeta za bolesnike

Urinarni kateter je duga, savitljiva i mekana cjevčica koja se kroz mokraćnu cijev (lat., – urethra) uvodi u mokraćni mjehur sa ciljem njegova pražnjenja kada spontano mokrenje nije moguće. Kada je kateter u mjehuru, mokraća kroz njega kontinuirano izlazi van tako da u tim uvjetima bolesnik ne kontrolira mokrenje. Standardni kateteri su napravljeni od plastike, […]

Mjehur

Osjećaj nepotpunog pražnjenja mjehura

     Vrlo često ljudi svih spolova i dobnih skupina dolaze u urološku ambulantu žaleći se na različite smetnje mokrenja, a jedna od najčešćih je upravo osjet nepotpunog pražnjenja mjehura. Ti ljudi se žale na to kako se ne mogu izmokriti do kraja pa kako su sigurni da nešto (ili čak i dosta) urina u mjehuru […]

Mokraća

Učestalo mokrenje, a svi nalazi su uredni. Što bi to moglo biti?

Iz iste kategorije

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Urologija

Crvenilo na penisu prilikom ejakulacije – molim mišljenje

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Kamenci u prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem. Upravo suprotno od endokrinih žlijezda, poput štitne žlijezde, hipofize, pankreasa ili nadbubrežne žlijezde. Promatrajući u širem kontekstu, i bubreg je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda), baš kao i npr. žlijezde slinovnice. Sve žlijezde s vanjskim izlučivanjem imaju tendenciju stvaranja kamenaca. Tako se kamenci mogu naći u bubregu (lat., […]

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]

Urologija

Urinokultura ili bakteriološka analiza urina

Dijagnostika mokraćnih infekcija može uključivati različite oblike postupaka – od bazične anamneze i kliničkog pregleda – nadalje. Urinokultura ja zapravo kolokvijalni, i najčeše upotrebljavani, naziv mikrobiološku analizu urina sa ciljem bakteriološke dijagnostike mokraćne (urinarne) infekcije. Još se može upotrebljavati i naziv bakteriološka obrada urina odnosno kauzalna dijagnostika urinarne infekcije. Sličan naziv – koprokultura – koristi […]

Urologija

Je li kapanje urina minutu nakon uriniranja simptom neke bolesti?

Urologija

Turberkuloza gornjeg mokraćnog sustava

Kad govorimo o gornjem mokraćnom sustavu mislimo na bubreg i ureter (mokraćovod). Robert Koch je 1882. godine otkrio uzročnika tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis) i opisao patogenezu (nastanak) bolesti. Kasnije se uočilo kako tuberkuloza ne napada nužno samo pluća pa se otkrila i tuberkuloza crijeva, ali i genitourinarna tuberkuloza, a taj je izraz upotrijebljen prvi puta tek […]