Varikocela i muška neplodnost

Varikocela predstavlja prošireni venozni splet koji okružuje testis, a izgled skrotalne šupljine bolesnika s varikocelom je često opisivan kao vreća puna crva. Većina uroloških udžbenika prepoznaje varikocelu.

Varikocela predstavlja prošireni venozni splet koji okružuje testis, a izgled skrotalne šupljine bolesnika s varikocelom je često opisivan kao „vreća puna crva.“ Većina uroloških udžbenika prepoznaje varikocelu kao jedan od glavnih uzroka muške neplodnosti. Varikocela se povezuje sa smanjenjem volumena testisa,  smanjenjem broja  i  abnormalnom pokretljivošću spermija.

Na važnost varikocele ukazao je još Celsius u prvom stoljeću uvidjevši da su naglašene skrotalne vene povezane sa smanjenjem veličine testisa. Renesansni kirurg Ambroïse Paré opisuje vaskulkarni problem skrotuma kao posljedicu melankolične krvi. 1856. godine Curling objavljuje da testis gubi na sekretornoj snazi kod prisutnosti varikocele, a krajem 19. stoljeća britanski kirurg Barfield ukazuje na vezu između neplodnosti i varikocele. 1889. godine Bennet izvodi obostranu varikocelektomiju s posljedičnim poboljšanjem kvalitete sjemena. 1929. godine Macomber i Sanders prikazuju pacijenta koji je postao plodan nakon učinjene varikocelektomije. 50-tih godina prošlog stoljeća varikocelektomija provedena podvezivanjem spermatične vene postaje najčešća operacija za liječenje muške neplodnosti, a 80-tih godina u praksu se uvodi embolizacija i sklerozacija spermatične vene.

Prevalencija varikocele kreće se između 12-15% u općoj populaciji i 25-40% kod muškaraca s abnormalnim spermiogramom. Kod muškaraca sa sekundarnom neplodnošću varikocela je nađena čak u 80% slučajeva.
Oko 90% varikocela je locirano na lijevom testisu. Desnostrane varikocele su rijetke i uglavnom se nalaze kod prisutnosti obostranih promjena koje se vide u približno 10% ispitanika. Razlike u venskoj drenaži na lijevoj i desnoj strani mogu biti uzrok za ovakvu lijevostranu dominaciju. Lijeva se testikularna vena ulijeva pod pravim kutom u lijevu bubrežnu venu dok se desna testikularna vena ulijeva direktno u donju šuplju venu. Štoviše, utok lijeve spermatične vene ima 8-10 cm viši položaj unutar tijela u odnosu na desnu spermatičnu venu što posljedično uzrokuje veći tlak u lijevoj nego u desnoj spermatičnoj veni. Varikocele prema  nastanku možemo podijeliti na primarne i sekundarne. Češće su primarne varikocele. Kao mogući uzroci navode se nedostatak venskih valvula. Ove valvule sprječavaju retrogradni protok krvi. Nedostatak ili neadekvatna funkcija navedenih valvula dovodi povećanja tlaka u spermatičnoj veni i posljedično nastaje varikocela. Ova pojava se češće vidi na lijevoj testikularnoj veni. Opisan je i fenomen pritiska lijeve renalne vene između abdominalne aorte i gornje mezenterične arterije što posljedično retrogradno povećava intravenski tlak, a nazvan je „fenomen drobilice lješnjaka“.    Sekundarne varikocele nastaju kao posljedica venske kompresije zdjeličnim ili retroperitonealnim procesima. Kao najvažnije uzroke sekundarne varikocele treba spomenuti: 1. Rak bubrega s posljedičnom kompresijom bubrežne vene, 2. retroperitonealni tumori, 3. retroperitonealna fibroza, 4. ciroza jetre s posljedičnom portalnom hipertenzijom i 5. tumori zdjelice.

Postoje brojne teorije koje pokušavaju rasvijetliti mehanizme kojima varikocela uzrokuje disfunkciju testisa. Najvažnije među njima su:

  • povećanje testikularne temperature zahvaljujući venskoj stazi unutar skrotuma,
  • oštećenje tkiva testisa uzrokovano refluksom metabolita iz bubrega i nadbubrežne žlijezde,
  • oksdidativni stres zbog stvaranja reaktivnih kisikovih spojeva,
  • kompromitirana hormonalna funkcija i parakrini imbalans unutar testisa što rezultira oštećenjem spermatogeneze,  
  • povećanje apoptoze unutar tkiva testisa te
  • smanjenje E-kadherina i alfa-katenina u prostoru između susjednih Sertolijevih stanica i posljedična disrupcija barijere krv-testis, što može biti mehanizam oštećene produkcije spermija kod bolesnika s varikocelom.

Među ovim teorijama do današnjeg vremena prevladavale su Britanska škola koja smatra povećanje testikularne temperature glavnim uzrokom te Američka škola koja favorizira reflux steroida iz nadbubrežne žlijezde kao najvažniji patogenetski mehanizam kojim varikocela uzrokuje disfunkciju testisa. U današnje vrijeme sve se više pozornosti posvećuje teoriji koja govori o ulozi reaktivnih kisikovih spojeva u patogenezi oštećenja spermatogeneze kod bolesnika s varikocelom.

Važno je spomenuti da bolesnici koji imaju jednostranu varikocelu i  posljedičnu neplodnost, nose histološke promjene i u suprotnom testisu.

Varikocela najčešće ne izaziva simptome, ali može uzrokovati nelagodu i bolove u području testisa. Bol  se obično  pojačava prilikom dužeg stajanja ili sjedenja, a najčešće prestaje kada bolesnik zauzme ležeći položaj.

Neplodnost je česta posljedica varikocele. Tako se veliki broj varikocela dijagnosticira upravo u kliničkoj obradi neplodnosti.

Fizikalni pregled predstavlja najvažniji dio dijagnostičke obrade.
Varikocela se prema fizikalnom nalazu dijeli na tri stupnja:

  • I   stupanj (mala varikocela): palpabilna jedino prilikom Valsalvinog manevra,
  • II stupanj  (srednja varikocela): palpabilna bez Valsalvinog manevra te
  • III stupanj (velika varikocela): vidljiva kroz kožu skrotuma.

Analiza sjemena (spermiogram) predstavlja glavnu laboratorijsku pretragu u obradi muške neplodnosti. Treba naglasiti da osim u slučaju azoospermije (potpuni izostanak spermija u ejakulatu) nalaz spermiograma ne razdvaja sa sigurnošću plodne od neplodnih muškaraca.

Danas jedini adekvatni vid liječenja varikocele je operativno liječenje.
Kirurški pristup u liječenju varikocele podrazumijeva otvorenu operaciju ili u novije vrijeme laparoskopski kirurški zahvat.
Operaciju varikocele potrebno je učiniti ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:

  • varikocela palpabilna pri fizikalnom pregledu,
  • dokazan poremećaj spermiograma,
  • kod ispitivanog para postoji dokazana neplodnost te
  • partnerica ima urednu plodnost ili izlječivi uzrok neplodnosti.

Od budućih istraživanja očekuje se potpuno rasvjetljavanje mehanizama koji dovode do oštećenja stvaranja spermija kod varikocele, što će otvoriti nove terapijske mogućnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Akutna renalna insuficijencija

Akutno zatajenje bubrega

Radi se o kompleksnom kliničkom sindromu koji podrazumijeva gašenje bubrežne funkcije u kratkom vremenskom razdoblju, a manifestira se dominantnim simptomom – prestankom izlučivanja mokraće. Količina izlučenog urina tijekom 24 sata naziva se diureza. Ukoliko je ona manja od 500 ml govorimo oliguriji, a količine ispod 200 ml, ili potpuni prekid stvaranja odnosno izlučivanja urina nazivamo anurijom. […]

Foley kateter

Urinarni kateter – nekoliko savjeta za bolesnike

Urinarni kateter je duga, savitljiva i mekana cjevčica koja se kroz mokraćnu cijev (lat., – urethra) uvodi u mokraćni mjehur sa ciljem njegova pražnjenja kada spontano mokrenje nije moguće. Kada je kateter u mjehuru, mokraća kroz njega kontinuirano izlazi van tako da u tim uvjetima bolesnik ne kontrolira mokrenje. Standardni kateteri su napravljeni od plastike, […]

Karcinom

Karcinom prostate i preporučljive mogućnosti izlječenja – molim Vaše mišljenje

Dermatologija

Urologija i dermatologija

Na ovaj tekst ponukalo me mnoštvo pitanja na Belupovom portalu „Zdravo budi“, zatim dugogodišnje iskustvo iz urološke ordinacije te konačno i daljnja praksa i običaji liječnika obiteljske medicine. I bolesnici i liječnici obiteljske medicine, koji bolesnike upućuju na specijalistički pregled, vrlo često ne razlučuju dovoljno dobro koje su tegobe i/ili bolesti u domeni urologa, a […]

Neplodnost

Želite li povećati šanse za trudnoću, razmislite o ovome…

Nemali broj žena odlučuje se na majčinstvo u kasnijoj generativnoj dobi iz raznih razloga, koji se mogu svesti pod nazivnik „još nije pravo vrijeme“. Kada napokon zaključe kako je „pravo vrijeme“ za trudnoću, određeni se broj žena suoči s dijagnozom neplodnosti. Tada slijedi dijagnostička obrada, koja može trajati različito dugo. Cijela priča za neke žene […]

Mokraćni mjehur

Smiju li se piti ove tablete?

Iz iste kategorije

Urologija

Testosteron – molim mišljenje

Urologija

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Urologija

Komplicirane upalne promjene bubrega

Već smo, na ovim stranicama, pisali o apscesu bubrega kao eklatantnom primjeru gnojnog pijelonefritisa odnosno upalne, gnojne promjene bubrega. Takva stanja svakako spadaju u komplicirane infekcije mokraćnog sustava, odnosno bubrega, i nerijetko zahtijevaju kirurško (urološko) liječenje budući da sama konzervativna terapija antibioticima i suportivnim mjerama najčešće nije dovoljna. Situacije, odnosno bolesti bubrega, koje zahtijevaju kiruršku […]

Urologija

Oteklina skrotuma

Skrotum (mošnja) je kožna vreća unutar koje su smješteni testisi, a podijeljena je vezivnom pregradom – lat., septum scroti – na lijevi i desni hemiskortum. Tako je svaki testis smješten unutar svoje polovice skrotuma. Testisi su obavijeni ovojnicom (lat., tunica vaginalis) koja ima dva lista. Jedan omata sam testis, a drugi (kao izvrnuti prst rukavice) […]

Urologija

Potkovasti bubreg

Potkovasti bubreg (lat., ren arcuatus) je naziv za jednu od mogućih embrionalnih anomalija fuzije dvije, inače, razdvojene bubrežne mase odnosno dva bubrega. Drugim riječima, rano u fetalnom razdoblju (između četvrtog i osmog tjedna) dolazi do spajanja dvije bubrežne osnove. Tako nastaje potkovasti bubreg gdje dva bubrega čine jednu cjelinu koja je srasla donjim polovima bubrega […]

Urologija

Promjena boje kože na penisu – molim savjet kako se toga riješiti.

Urologija

Kamenci u prostati

Prostata je žlijezda s vanjskim izlučivanjem. Upravo suprotno od endokrinih žlijezda, poput štitne žlijezde, hipofize, pankreasa ili nadbubrežne žlijezde. Promatrajući u širem kontekstu, i bubreg je žlijezda s vanjskim izlučivanjem (egzokrina žlijezda), baš kao i npr. žlijezde slinovnice. Sve žlijezde s vanjskim izlučivanjem imaju tendenciju stvaranja kamenaca. Tako se kamenci mogu naći u bubregu (lat., […]

Urologija

Apsces bubrega

Kad govorimo o apscesu bubrega (lat., – abscessus renis) pričamo o vrsti gnojne upale bubrega koja je obično dobro ograničena, a veličina joj može varirati. Ona može nastati iz samog bubrega ili se u njega proširiti iz okolnog tkiva organa koji su zahvaćeni gnojnim oblikom upale. U svakom slučaju radi se o kompliciranoj infekciji urotrakta. […]