Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je specijalizacijom iz psihijatrije te edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame.
Stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo stekla je 2012. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Subspecijalistica je psihoterapije.
Nositeljica je kolegija Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta. Supervizorica je i mentorica specijalizantima psihijatrije iz psihoterapije u sklopu specijalizacije iz psihijatrije te supervizorica edukantima psihodrame i integrativne psihoterapije. Sudjeluje u provođenju edukacije iz psihodramske psihoterapije, organizatorica je različitih psihoterapijskih radionica, a niz godina objavljuje članke o psihičkim poremećajima i mentalnom zdravlju za više dnevnih novina i časopisa.
Autorica je i koautorica više stručnih i znanstvenih radova. Sudjelovala je u provođenju više stručnih i znanstvenih istraživanja i projekata. Predsjednica je Hrvatskog psihijatrijskog društva. Aktivna je u stručnim društvima kao članica edukativnog odbora Centra za psihodramu, Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP). Članica je Društva hrvatskih književnika.
Vrijeme čitanja članka: 3 minuteIzbjegavajući poremećaj ličnosti u prvom redu karakterizira preosjetljivost, socijalno inhibirano ponašanje, osjećaj neadekvatnosti te izbjegavanje društvenih kontakata radi straha od posramljivanja, kritiziranja ili odbacivanja.
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUzrok ovog poremećaja obično se objašnjava biopsihosocijalnim modelom, što znači da u nastanku sudjeluju biološki i genetski, socijalni i psihosocijalni čimbenici. To uključuje interakcije u koje osoba ulazi tijekom ranog razvoja s obitelji.
Vrijeme čitanja članka: 2 minutePsihički poremećaji koji se javljaju kao posljedica tjelesnih bolesti čine značajan zdravstveni problem, no radi fokusiranosti na liječenje tjelesnih simptoma često su zanemarivani i nedovoljno prepoznati. Podsjetimo da koronarna bolest predstavlja najčešći uzrok.
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAnoreksija nervoza je poremećaj prehrane kojeg tipično karakteriziraju sljedeći simptomi: uporno odbijanje održavanja tjelesne težine unutar normalnih granica, ekstremno držanje dijete koje je obično udruženo s pretjeranim vježbanjem.
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU sklopu bulimije nervose javljaju se ponavljajuće epizode jedenja neuobičajeno velikih količina hrane, nad kojima osoba teško uspostavlja kontrolu. Nakon prejedanja osoba na različite načine pokušava poništiti raniji čin, što uključuje izazivanje povraćanja, gladovanje, pretjerano vježbanje, korištenje diuretika ili laksativa.
Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNarcistični poremećaj ličnosti jedan je od nekoliko poremećaja ličnosti. Prisutnost određenih narcističnih crta je uobičajena i predstavlja normalnu razvojnu fazu. No, u svojoj ekstremnijoj formi narcistične crte mogu biti izražene kao narcistični poremećaj ličnosti.