Upoznajte naš stručni tim

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je specijalizacijom iz psihijatrije te edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame. 

Stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo stekla je 2012. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Subspecijalistica je psihoterapije.

Nositeljica je kolegija Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta. Supervizorica je i mentorica specijalizantima psihijatrije iz psihoterapije u sklopu specijalizacije iz psihijatrije te supervizorica edukantima psihodrame i integrativne psihoterapije. Sudjeluje u provođenju edukacije iz psihodramske psihoterapije, organizatorica je različitih psihoterapijskih radionica, a niz godina objavljuje članke o psihičkim poremećajima i mentalnom zdravlju za više dnevnih novina i časopisa.  

Autorica je i koautorica više stručnih i znanstvenih radova. Sudjelovala je u provođenju više stručnih i znanstvenih istraživanja i projekata. Predsjednica je Hrvatskog psihijatrijskog društva. Aktivna je u stručnim društvima kao članica edukativnog odbora Centra za psihodramu, Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP). Članica je Društva hrvatskih književnika. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Psihijatrija

Anksioznost i pretrage

Psihijatrija

Depresivni poremećaj – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZbog brojnih i ozbiljnih posljedica važno je što ranije prepoznati i liječiti depresiju. Većinu depresivnih epizoda moguće je uspješno liječiti, pa ako osoba izbjegava potražiti stručnu.

Psihijatrija

Depresivni poremećaj – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVeliki depresivni poremećaj spada u poremećaje raspoloženja. Iako se svatko povremeno osjeća tužno ili potišteno, takvi su osjećaji i stanja obično kratkotrajni.

Psihijatrija

Bolesti ovisnosti

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvjetska zdravstvena organizacija definira ovisnost kao duševno, ponekad i tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti, a karakterizira ga promjena ponašanja.

Psihijatrija

Odnos sa djevojkom i neobična misli – molim Vašu pomoć

Psihijatrija

Žalovanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProces koji se javlja kao reakcija na gubitak važne osobe ili nečega što za nas ima važan emocionalan značaj, naziva se žalovanje. Ako je gubitak veći, intenzivniji je osjećaj tuge koji se javlja.

Psihijatrija

Žalovanje, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNakon gubitka voljene osobe često postoji želja za osamljivanjem i zatvaranje u sebe, no u procesu žalovanja važni su podrška obitelji, prijatelja, iskazivanje osjećaja.

Psihijatrija

Akutni stresni poremećaj

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAkutni stresni poremećaj je prolazAkutni stresni poremećaj je prolazni poremećaj koji se razvije kao posljedica izloženosti traumatskim situacijama, odnosno fizičkom ili psihičkom stresu. Obično prolazi nakon nekoliko sati ili dana.

Psihijatrija

Poremećaj prilagodbe

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoremećaj prilagodbe je stanje koje nastaje kada se osoba ne može prilagoditi nekoj novonastaloj životnoj situacija koja uključuje veliku promjenu u životu ili gubitak. Različiti stresni događaji ili teške životne situacije.

Psihijatrija

Koliko traje ovisnost nakon dugogodišnjeg uzimanja antidepresiva?

Psihijatrija

Psihički poremećaji i kardiovaskularne bolesti, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKlasičnim biološkim čimbenicima kardiovaskularnog rizika moguće je objasniti nastanak tek oko 50% kardiovaskularnih bolesti. Pretpostavlja se da važnu ulogu u razvoju ovih bolesti ima mentalni stres.

Psihijatrija

Psihički poremećaji i kardiovaskularne bolesti, 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOsim depresivnog i anksioznog poremećaja, jedna od mogućih posljedica infarkta miokarda jest i razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja. Ranije se posttraumatski stresni poremećaj uglavnom povezivao s izlaganjem.