Upoznajte naš stručni tim

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame. 

Pročelnica je Zavoda za psihoterapiju, a u svom svakodnevnom kliničkom radu provodi individualnu i grupnu psihoterapiju. Sudjeluje u provođenju nastave i edukacije na poslijediplomskim studijima, edukaciji medicinskih sestara i radnih terapeuta. Mentorica je specijalizantima psihijatrije u obaveznoj edukaciji iz psihoterapije, kao i edukantima psihodrame. Suvoditeljica je predmeta Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nositeljica predmeta Psihijatrija u sklopu edukacije Propedeutika psihoterapije te predmeta Psihodrama i Sociodrama na Poslijediplomskom specijalističkom studiju Kreativne terapije u suradnji Umjetničke akademije i Medicinskog fakulteta u Osijeku. 

Aktivna je u stručnim društvima kao članica upravnog odbora Hrvatske psihoterapijske komore, edukativnog odbora Centra za psihodramu, Hrvatskog psihijatrijskog društva (HPD),  Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Psihijatrija

Imam panični poremećaj sa anksioznosti. Koja je zamjena za moju terapiju?

Psihijatrija

Akutni stresni poremećaj

Akutni stresni poremećaj je prolazAkutni stresni poremećaj je prolazni poremećaj koji se razvije kao posljedica izloženosti traumatskim situacijama, odnosno fizičkom ili psihičkom stresu. Obično prolazi nakon nekoliko sati ili dana.

Psihijatrija

Psihički poremećaji i kardiovaskularne bolesti, 2. dio

Klasičnim biološkim čimbenicima kardiovaskularnog rizika moguće je objasniti nastanak tek oko 50% kardiovaskularnih bolesti. Pretpostavlja se da važnu ulogu u razvoju ovih bolesti ima mentalni stres.

Psihijatrija

Psihički poremećaji i kardiovaskularne bolesti, 3. dio

Osim depresivnog i anksioznog poremećaja, jedna od mogućih posljedica infarkta miokarda jest i razvoj posttraumatskog stresnog poremećaja. Ranije se posttraumatski stresni poremećaj uglavnom povezivao s izlaganjem.

Psihijatrija

Anksiozni (izbjegavajući) poremećaj ličnosti

Izbjegavajući poremećaj ličnosti u prvom redu karakterizira preosjetljivost, socijalno inhibirano ponašanje, osjećaj neadekvatnosti te izbjegavanje društvenih kontakata radi straha od posramljivanja, kritiziranja ili odbacivanja.

Psihijatrija

Histrionični poremećaj ličnosti, 1. dio

Osobe s ovim poremećajem karakteriziraju intenzivne, nestabilne emocije i iskrivljena slika o sebi. Njihovo samopoštovanje ne dolazi iz pravog osjećaja vlastite vrijednosti već ovisi o potvrdi drugih osoba.

Psihijatrija

Kako da mi bude bolje nakon smrti djeteta?

Psihijatrija

Histrionični poremećaj ličnosti, 2. dio

Uzrok ovog poremećaja obično se objašnjava biopsihosocijalnim modelom, što znači da u nastanku sudjeluju biološki i genetski, socijalni i psihosocijalni čimbenici. To uključuje interakcije u koje osoba ulazi tijekom ranog razvoja s obitelji.

Psihijatrija

Da li psihijatar na prvom pregledu postavlja dijagnozu i ordinira lijek?

Psihijatrija

Psihički poremećaji i kardiovaskularne bolesti, 1. dio

Psihički poremećaji koji se javljaju kao posljedica tjelesnih bolesti čine značajan zdravstveni problem, no radi fokusiranosti na liječenje tjelesnih simptoma često su zanemarivani i nedovoljno prepoznati. Podsjetimo da koronarna bolest predstavlja najčešći uzrok.

Psihijatrija

Pasivno-agresivni poremećaj ličnosti, 1. dio

Pasivno-agresivan način ponašanja odnosi se na način ponašanja u stresnim ili frustrirajućim situacijama, a manifestira se kroz specifičan (indirektan) način izražavanja ljutnje prema drugima.

Psihijatrija

Pasivno-agresivni poremećaj ličnosti, 2. dio

Pasivno-agresivne osobe su nestalne, neodlučne, kontradiktornih emocija i ponašanja, neobične i nepredvidljive. Ambivalentnost u odnosima rezultat je konflikta između njihove potrebe da ovise o drugima.