izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je specijalizacijom iz psihijatrije te edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame. 

Stupanj doktora znanosti iz znanstvenog područja biomedicina i zdravstvo stekla je 2012. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Subspecijalistica je psihoterapije.

Nositeljica je kolegija Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada Pravnog fakulteta. Supervizorica je i mentorica specijalizantima psihijatrije iz psihoterapije u sklopu specijalizacije iz psihijatrije te supervizorica edukantima psihodrame i integrativne psihoterapije. Sudjeluje u provođenju edukacije iz psihodramske psihoterapije, organizatorica je različitih psihoterapijskih radionica, a niz godina objavljuje članke o psihičkim poremećajima i mentalnom zdravlju za više dnevnih novina i časopisa.  

Autorica je i koautorica više stručnih i znanstvenih radova. Sudjelovala je u provođenju više stručnih i znanstvenih istraživanja i projekata. Predsjednica je Hrvatskog psihijatrijskog društva. Aktivna je u stručnim društvima kao članica edukativnog odbora Centra za psihodramu, Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP). Članica je Društva hrvatskih književnika. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Psihijatrija

Samoozljeđivanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMnoge osobe koje to čine vrlo su svjesne svojih ozljeda i ožiljaka, osjećaju se krive zbog svog ponašanja, pa često na razne načine (između ostalog i odjećom) prikrivaju svoje ponašanje, a mjesta na kojima se osoba samoozljeđuje često su skrivena da ih drugi ne bi vidjeli…

Psihijatrija

Generalizirani anksiozni poremećaj – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteGlavni simptom generaliziranog anksioznog poremećaja predstavlja zabrinutost i razmišljanje koje izlaze izvan granica okolnosti.

Psihijatrija

Generalizirani anksiozni poremećaj – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMožemo reći da generalizirani anksiozni poremećaj (GAP) predstavlja prototip anksioznog poremećaja, no često ga se prilikom dijagnosticiranja zanemaruje i marginalizira…

Psihijatrija

Kako pomoći majci koja psihički nije dobro, a posljedično nisam ni ja?

Psihijatrija

Samoozljeđivanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSamoozljeđivanje (namjerno samoozljeđivanje) definirano je kao namjerno, direktno ozljeđivanje tijela, bez suicidalne namjere…

Psihijatrija

Uloga psihoterapije u liječenju prvih psihotičnih poremećaja, 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrva psihotična epizoda najčešće se javlja u kasnoj adolescenciji, tako da značajno utječe na separaciju od obitelji, formiranje identiteta, završavanje školovanja i zapošljavanje, razvoj prijateljstava i intimnih odnosa.

Psihijatrija

Tjeskoba usred noći – što da radim da to prestane?

Psihijatrija

Biološka podloga anksioznih poremećaja

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOsjećaj straha nas štiti kada smo ugroženi nekom stvarnom opasnošću, potičući u nama jednu od reakcija – borbu ili bijeg, a konačan cilj je preživljavanje.

Psihijatrija

Kako si pomoći kod smetnji u koncentraciji?

Psihijatrija

Hiperkinetski poremećaj s poremećajem pažnje, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU simptome nepažnje ubrajaju se nemogućnost da se obrati pažnja na detalje, problemi u produljenoj pažnji koji se očituju u školi, kod kuće, tijekom igre ili drugih aktivnosti.

Psihijatrija

Alzheimerova bolest 1. dio.

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAlzheimerova bolest je neurološka bolest kod koje dolazi do propadanja moždanih stanica što dovodi do gubitka pamćenja i kognitivnog propadanja.

Psihijatrija

Alzheimerova bolest – demencija, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrirodno je da se mozak, kao i čitav organizam, mijenja s godinama. No, za razliku od postupnog razvoja problema s prisjećanjem i usporenim razmišljanjem, značajan gubitak pamćenja, smetenost i drugi ozbiljni problemi u funkcioniranju mozga mogu biti znak propadanja moždanih stanica.