izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Redovno obrazovanje na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nastavila je edukacijom iz integrativne psihoterapije i psihodrame. 

Pročelnica je Zavoda za psihoterapiju, a u svom svakodnevnom kliničkom radu provodi individualnu i grupnu psihoterapiju. Sudjeluje u provođenju nastave i edukacije na poslijediplomskim studijima, edukaciji medicinskih sestara i radnih terapeuta. Mentorica je specijalizantima psihijatrije u obaveznoj edukaciji iz psihoterapije, kao i edukantima psihodrame. Suvoditeljica je predmeta Socijalna psihijatrija na Studiju socijalnog rada na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nositeljica predmeta Psihijatrija u sklopu edukacije Propedeutika psihoterapije te predmeta Psihodrama i Sociodrama na Poslijediplomskom specijalističkom studiju Kreativne terapije u suradnji Umjetničke akademije i Medicinskog fakulteta u Osijeku. 

Aktivna je u stručnim društvima kao članica upravnog odbora Hrvatske psihoterapijske komore, edukativnog odbora Centra za psihodramu, Hrvatskog psihijatrijskog društva (HPD),  Saveza psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Europskog udruženja za integrativnu psihoterapiju (EAIP) i Europskog udruženja za psihoterapiju (EAP).

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Psihijatrija

Depresija i dijabetes

O povezanosti depresije i dijabetesa govori se još od 17. stoljeća kada je engleski liječnik T. Willis primijetio da se dijabetes pojavljuje kod osoba koje su doživjele značajne stresne životne događaje, bile izložene dugotrajnoj patnji ili žalosti.

Psihijatrija

Munchausenov sindrom

Za Munchausenov sindrom je karakteristično simuliranje ili izazivanje bolesti ili ozljeda s ciljem zadovoljenja dubokih emocionalnih potreba.

Psihijatrija

Imam želju jesti hranu, ali mi se gadi i bude mi muka. Što da poduzmem po tom pitanju?

Psihijatrija

Depresivni poremećaj – 2. dio

Učestalost depresivnog poremećaja je značajna u toj mjeri da se pretpostavlja da će do 2020. godine po učestalosti biti na drugom mjestu po broju oboljelih. Može se javiti u bilo koje doba.

Psihijatrija

Toksičan odnos s djevojkom – molim Vas savjet!

Psihijatrija

Depresivni poremećaj – 3. dio

Zbog brojnih i ozbiljnih posljedica važno je što ranije prepoznati i liječiti depresiju. Većinu depresivnih epizoda moguće je uspješno liječiti, pa ako osoba izbjegava potražiti stručnu.

Psihijatrija

Depresivni poremećaj – 1. dio

Veliki depresivni poremećaj spada u poremećaje raspoloženja. Iako se svatko povremeno osjeća tužno ili potišteno, takvi su osjećaji i stanja obično kratkotrajni.

Psihijatrija

Žalovanje, 2. dio

Nakon gubitka voljene osobe često postoji želja za osamljivanjem i zatvaranje u sebe, no u procesu žalovanja važni su podrška obitelji, prijatelja, iskazivanje osjećaja.

Psihijatrija

Bolesti ovisnosti

Svjetska zdravstvena organizacija definira ovisnost kao duševno, ponekad i tjelesno stanje koje nastaje međudjelovanjem živog organizma i sredstva ovisnosti, a karakterizira ga promjena ponašanja.

Psihijatrija

Problemi s crijevima i psihijatar – molim Vaš savjet

Psihijatrija

Žalovanje

Proces koji se javlja kao reakcija na gubitak važne osobe ili nečega što za nas ima važan emocionalan značaj, naziva se žalovanje. Ako je gubitak veći, intenzivniji je osjećaj tuge koji se javlja.

Psihijatrija

Akutni stresni poremećaj

Akutni stresni poremećaj je prolazAkutni stresni poremećaj je prolazni poremećaj koji se razvije kao posljedica izloženosti traumatskim situacijama, odnosno fizičkom ili psihičkom stresu. Obično prolazi nakon nekoliko sati ili dana.