Nakon studija medicine u Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, završila je specijalizaciju iz neurologije pri Neurološkoj klinici fakulteta. Obrazovanje je nastavila poslijediplomskim studijem iz biomedicine gdje je magistrirala, a potom i doktorirala na području neurodegenerativnih bolesti.
Trenutno je profesorica neurologije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Specijalistica je neurologije, subspecijalistica neurodegenerativnih bolesti te radi u Klinici za neurologiju, u okviru koje vodi Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za kognitivnu neurologiju i neurofiziologiju. U okviru svog rada organizirala je brojne tečajeve trajne medicinske edukacije liječnika te je objavila niz znanstvenih i stručnih članaka, kao i knjiga posvećenih neurodegenerativnim bolestima. Sudjeluje kao predavačica u brojnim znanstvenim i stručnim poslijediplomskim studijima iz Neurologije, Hitne i Obiteljske medicine te trajne izobrazbe liječnika iz područja palijativne medicine.
Vrijeme čitanja članka: 4 minuteMozak sadrži milijarde neurona (živčanih stanica) koji stvaraju i primaju električne impulse. Električni impulsi omogućuju neuronima da komuniciraju jedni s drugima. Tijekom epileptičkih napadaja dolazi do abnormalne i prekomjerne električne aktivnosti u mozgu što može uzrokovati promjene u svijesti, ponašanju i/ili motoričkim funkcijama. Prekomjerna aktivnost obično traje od samo nekoliko sekundi do nekoliko minuta. U […]
Vrijeme čitanja članka: 3 minutePredstavlja oštećenje vidnog živca upalom. Uobičajeni simptomi optičkog neuritisa su bol pri kretanju očiju i privremeni gubitak vida na jednom oku. Znakovi i simptomi optičkog neuritisa mogu biti prvi pokazatelji multiple skleroze ili se mogu pojaviti kasnije u tijeku ove bolesti. Multipla skleroza je bolest koja uzrokuje upalu i oštećenje živaca u mozgu, te tako […]
Vrijeme čitanja članka: 4 minuteEpilepsija je zdravstveno stanje koje utječe na živčani sustav. Obično se dijagnosticira nakon što je osoba imala najmanje dva napada (ili nakon jednog napadaja s visokim rizikom za više) koji nisu uzrokovani nekim poznatim medicinskim stanjem. Epileptički napadi uzrokovani su smetnjama u električnoj aktivnosti mozga. Napadi u epilepsiji mogu biti posljedica ozljede i bolesti mozga, […]
Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSindrom karpalnog kanala predstavlja bolni sindrom koji nastaje zbog pritiska na živac medianus pri prolazu kroz karpalni kanal. Živac medianus prenosi osjetne signale iz područja palca, kažiprsta, srednjeg prsta i dijela prstenjaka i kontrolira motoričke funkcije palca. Ova živac prolazi kroz karpalni kanal – uski, kruti prolaz ligamenata i kostiju u području zapešća šake kroz […]
Vrijeme čitanja članka: 3 minutePredstavlja rijedak, specifičan oblik migrene koja počinje simptomima moždanog debla poput vrtoglavice, otežanog govora, gubitka kordinacije i smetnji sluha koji prethode samoj glavobolji. Te promjene se nazivaju aurom i javljaju se otprilike 10 do 45 minuta prije same glavobolje. Glavobolja obično počinje na jednoj strani glave, a zatim se postupno širi i postaje sve jača. […]
Vrijeme čitanja članka: 3 minutePoremećaja živčanog sustava može dovesti do poremećene funkcije mokraćnog mjehura i stanja koje nazivamo neurogeni mjehur. Mišići mokraćnog sustava su pod kontrolom perifernih živaca, leđne moždine i mozga kako bi se voljno mogao zadržati urin u mokraćnom mjehuru i započeti proces mokrenja u socijalno prihvatljivo vrijeme. Živci prenose poruke između mišića mokraćnog mjehura, leđne moždine […]
Vrijeme čitanja članka: 4 minutePredstavlja autoimunu bolest u kojoj je abnormalni odgovor imunološkog sustava tijela usmjeren protiv struktura središnjeg živčanog sustava; mozga, leđne moždine i optičkih živaca. U središnjem živčanom sustavu imunološki sustav uzrokuje upalu koja oštećuje mijelin (tvar koja okružuje i izolira živčana vlakna), sama živčana vlakna te specijalizirane stanice koje stvaraju mijelin. Multipla skleroza uzrokuje upalu i […]
Vrijeme čitanja članka: 4 minuteVazovagalna sinkopa predstavlja gubitak svijesti koji nastaje zbog pretjerane reakcije na određene podražaje iz okoline. Naziva se i neurokardiogena ili refleksna sinkopa i predstavlja najčešći uzrok nesvjestice. Tijekom vazovagalne sinkope dolazi do naglog pada pulsa i krvnog tlaka što dovodi do smanjenog protoka krvi u mozgu i kratkotrajnog gubitka svijesti. Vazovagalna sinkopa obično je bezopasna […]
Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMiastenia gravis je poremećaj sveze između mišića i živaca koju nazivamo neuromuskularna spojnica. Zbog oštećenja neuromuskularne spojnice poremećena je komunikacija između živčanih stanica i mišića što rezultira slabošću mišića. Relativno je rijetka i pogađa otprilike 20 osoba na 100 000 ljudi. Bolesnici s miasteniom gravis imaju veći rizik od razvoja drugih autoimunih poremećaja poput lupusa […]