Nakon studija medicine u Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, završila je specijalizaciju iz neurologije pri Neurološkoj klinici fakulteta. Obrazovanje je nastavila poslijediplomskim studijem iz biomedicine gdje je magistrirala, a potom i doktorirala na području neurodegenerativnih bolesti.
Trenutno je profesorica neurologije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Specijalistica je neurologije, subspecijalistica neurodegenerativnih bolesti te radi u Klinici za neurologiju, u okviru koje vodi Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za kognitivnu neurologiju i neurofiziologiju. U okviru svog rada organizirala je brojne tečajeve trajne medicinske edukacije liječnika te je objavila niz znanstvenih i stručnih članaka, kao i knjiga posvećenih neurodegenerativnim bolestima. Sudjeluje kao predavačica u brojnim znanstvenim i stručnim poslijediplomskim studijima iz Neurologije, Hitne i Obiteljske medicine te trajne izobrazbe liječnika iz područja palijativne medicine.
Vrijeme čitanja članka: 3 minuteElektroencefalogram (EEG) je zapis moždane aktivnosti. Moždane stanice komuniciraju putem električnih impulsa i aktivne su cijelo vrijeme, čak i tijekom sna. Ova se aktivnost prikazuje kao valovite linije na EEG snimci. Tijekom snimanja elektrode se pričvršćuju na tjeme kako bi uhvatili električne signale koje proizvodi mozak. Elektrode otkrivaju sićušne električne naboje koji proizlaze iz aktivnosti […]
Vrijeme čitanja članka: 4 minuteMoždani udar je bolest arterija mozga. Nastaje kada je krvna žila koja prenosi kisik i hranjive tvari u mozak blokirana ugruškom ili kada dođe do puknuća stijenke. Kada se to dogodi, dio mozga ne može dobiti potrebnu krv i kisik i kao posljedica nedostatne opskrbe krvi moždane stanice umiru. Vodeći je uzrok invaliditeta i smrtnosti […]
Vrijeme čitanja članka: 4 minuteParkinsonova bolest je bolest mozga koja zahvaća živčane stanice, koje proizvode dopamin, u području mozga koji se zove supstancija nigra. Dopamin je važna supstanca koja djeluje kao neurotransmiter i ima ulogu u motoričkim i nemotoričkim funkcijama. Učestalost Parkinsonove bolesti raste s godinama te se procjenjuje da se bolest kod 4 % bolesnika dijagnosticira prije 50. […]
Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTromboza venskih sinusa je ozbiljno stanje koje nastaje kada se krvni ugrušak formira u venskim sinusima mozga. Da bi pravilno funkcionirao, mozak zahtijeva stalnu opskrbu krvlju bogatom kisikom. Tu krv osigurava srce, koje pumpa oksigeniranu krv u mozak kroz sustav arterija i krvnih žila. Nakon što mozak potroši kisik, krv se vraća u srce putem […]
Vrijeme čitanja članka: 4 minuteAlkohol je opće prihvaćen u svijetu kao dio društvenog života i različitih ceremonijalnih aktivnosti. Niske do umjerene doze alkohola mogu potaknuti socijalizaciju smanjujući tjeskobu i uzrokujući dezinhibiciju u društvenim ponašanjima. Unatoč navedenom alkohol je jedan od najčešćih uzroka oštećenja mozga. Problemi uzrokovani zlouporabom alkohola zajedno se nazivaju oštećenje mozga povezano s alkoholom („alcohol related brain […]
Vrijeme čitanja članka: 5 minuteVitamin D (također se naziva “kalciferol”) je vitamin topljiv u mastima koji ima bitnu ulogu u reguliranju homeostaze kalcija i fosfata i na taj način održava integritet koštanog sustava. Potiče apsorpciju kalcija i mineralizaciju kostiju, što kosti održava jakima i zdravima. Također blokira oslobađanje paratireoidnog hormona, hormona koji potiče reapsorpciju koštanog tkiva i stanjivanje koštane mase. Vitamin D […]
Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDemencija opisuje skupinu simptoma koji uključuju probleme s pamćenjem, razmišljanjem, govorom i promjene raspoloženja i ponašanja. Ovi simptomi su prisutni u znatnoj mjeri tako da ometaju bolesnika u svakodnevnim aktivnostima i čine ga ovisnim o pomoći okoline. Postoje mnoge vrste demencije, ali Alzheimerova bolest je najčešća. Iako se češće javlja u starijih ljudi, demencija nije […]
Vrijeme čitanja članka: 3 minuteMoždani udar je incident tijekom kojeg dolazi do poremećene opskrbe mozga krvlju. Zbog poremećenog/otežanog protoka krvi živčane stanice ne primaju dovoljno kisika i na kraju umiru. Ako su živčane stanice bez kisika samo kratko vrijeme, mogu se oporaviti. Ukoliko ovo stanje potraje duže živčane stanice koje su pogođene umiru i ne mogu se više oporaviti. […]
Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNe postoji jedinstveni dijagnostički test koji može utvrditi uzrok demencije. Demencija opisuje skupinu simptoma koji uključuju probleme s pamćenjem, razmišljanjem, govorom i promjene raspoloženja i ponašanja.Ovi simptomi su prisutni u znatnoj mjeri tako da ometaju bolesnika u svakodnevnim aktivnostima i čine ga ovisnim o pomoći okoline. Liječnici koriste različite pristupe i alate kako bi pomogli […]