Upoznajte naš stručni tim
prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti
Nakon studija medicine u Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, završila je specijalizaciju iz neurologije pri Neurološkoj klinici fakulteta. Obrazovanje je nastavila poslijediplomskim studijem iz biomedicine gdje je magistrirala, a potom i doktorirala na području neurodegenerativnih bolesti.
Trenutno je profesorica neurologije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Specijalistica je neurologije, subspecijalistica neurodegenerativnih bolesti te radi u Klinici za neurologiju, u okviru koje vodi Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za kognitivnu neurologiju i neurofiziologiju. U okviru svog rada organizirala je brojne tečajeve trajne medicinske edukacije liječnika te je objavila niz znanstvenih i stručnih članaka, kao i knjiga posvećenih neurodegenerativnim bolestima. Sudjeluje kao predavačica u brojnim znanstvenim i stručnim poslijediplomskim studijima iz Neurologije, Hitne i Obiteljske medicine te trajne izobrazbe liječnika iz područja palijativne medicine.
Multipla skleroza
Predstavlja autoimunu bolest u kojoj je abnormalni odgovor imunološkog sustava tijela usmjeren protiv struktura središnjeg živčanog sustava; mozga, leđne moždine i optičkih živaca. U središnjem živčanom sustavu imunološki sustav uzrokuje upalu koja oštećuje mijelin (tvar koja okružuje i izolira živčana vlakna), sama živčana vlakna te specijalizirane stanice koje stvaraju mijelin. Multipla skleroza uzrokuje upalu i […]
Vazovagalna sinkopa
Vazovagalna sinkopa predstavlja gubitak svijesti koji nastaje zbog pretjerane reakcije na određene podražaje iz okoline. Naziva se i neurokardiogena ili refleksna sinkopa i predstavlja najčešći uzrok nesvjestice. Tijekom vazovagalne sinkope dolazi do naglog pada pulsa i krvnog tlaka što dovodi do smanjenog protoka krvi u mozgu i kratkotrajnog gubitka svijesti. Vazovagalna sinkopa obično je bezopasna […]
Miastenia gravis
Miastenia gravis je poremećaj sveze između mišića i živaca koju nazivamo neuromuskularna spojnica. Zbog oštećenja neuromuskularne spojnice poremećena je komunikacija između živčanih stanica i mišića što rezultira slabošću mišića. Relativno je rijetka i pogađa otprilike 20 osoba na 100 000 ljudi. Bolesnici s miasteniom gravis imaju veći rizik od razvoja drugih autoimunih poremećaja poput lupusa […]
Koji su znakovi multiple skleroze?
Multipla skleroza je progresivna, imunološka bolest središnjeg živčanog sustava. Imunološki sustav osoba pogođenih s multiplom sklerozom oštećuje zaštitnu mijelinsku ovojnicu živčanih stanica, što dovodi do promjena u funkcioniranju mozga i leđne moždine. Multipla skleroza je bolest s različitim simptomima koji mogu varirati u intenzitetu. Znakovi i simptomi vrlo se razlikuju od osobe do osobe i ovise o težini […]
Kavernomi
Kavernomi su abnormalne nakupine malih krvnih žila veličine od nekoliko milimetara do promjera nekoliko centimetara. Građeni su od najmanjih krvnih žila, zvanih kapilare. Tipični kavernom izgleda poput maline. Za razliku od arteriovenskih malformacija, u kavernomima postoji mali protok krvi. Budući da su zidovi kavernoma slabi, relativno lako može doći do krvarenja. Kavernomi se mogu pojaviti […]
Kako živjeti s Parkinsonovom bolesti?
Parkinsonova bolest je neurodegenerativna bolest koja zahvaća živčane stanice koje proizvode kemijsku supstancu dopamin u području mozga koji se zove supstancija nigra. Učestalost Parkinsonove bolesti raste s godinama, ali procjenjuje se da se četiri posto bolesnika s Parkinsonovom bolesti dijagnosticira prije 50. godine života. Bolest zahvaća oba spola ali muškarci imaju 1,5 puta veću vjerojatnost […]
Tic douloureux ili neuralgija trigeminusa
Neuralgija trigeminusa je kronično stanje okarakterizirano intenzivnom boli u području lica odnosno zahvaćenošću trigeminalnog živca. Trigeminalna neuralgija predstavlja oblik neuropatske boli odnosno boli povezane s ozljedom živca ili lezijom živca. Trigeminalni živac je odgovoran za prenošenje osjećaja boli i ostalih osjeta s lica. Dijeli se na tri grane koje provode osjet iz područja čela, obraza […]
