Nakon studija medicine u Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, završila je specijalizaciju iz neurologije pri Neurološkoj klinici fakulteta. Obrazovanje je nastavila poslijediplomskim studijem iz biomedicine gdje je magistrirala, a potom i doktorirala na području neurodegenerativnih bolesti.
Trenutno je profesorica neurologije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Specijalistica je neurologije, subspecijalistica neurodegenerativnih bolesti te radi u Klinici za neurologiju, u okviru koje vodi Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za kognitivnu neurologiju i neurofiziologiju. U okviru svog rada organizirala je brojne tečajeve trajne medicinske edukacije liječnika te je objavila niz znanstvenih i stručnih članaka, kao i knjiga posvećenih neurodegenerativnim bolestima. Sudjeluje kao predavačica u brojnim znanstvenim i stručnim poslijediplomskim studijima iz Neurologije, Hitne i Obiteljske medicine te trajne izobrazbe liječnika iz područja palijativne medicine.
Predstavlja iznenadnu, privremenu epizodu gubitka pamćenja koja spontano prolazi nakon nekoliko sati. Nije ozbiljno stanja ali simptomi mogu biti zastrašujući. Najčešće pogađa osobe srednje ili starije životne dobi. Tijekom epizode prolazne globalne amnezije prisjećanje na nedavne događaje nestaje i bolesnici se ne mogu sjetiti gdje su i kako su tamo stigli. Učestalo ponavljaju ista pitanja […]
Prehrana u Parkinsonovoj bolesti izuzetno je bitno jer može djelovati na same simptome bolesti i olakšavati tegobe koje se javljaju tijekom bolesti poput opstipacije ili niskog krvnog tlaka. Osim što može olakšati simptome bolesti hrana može utjecati i na djelovanje lijeka. Prilagodbe prehrane mogu pomoći da lijekovi djeluju bolje ili se mogu izbjeći nuspojave. Preparati […]
Vrtoglavica je subjektivan osjećaj vrtnje svog tijela ili okoline. Bolesnici ovaj osjećaj često opisuju kao okretanja prostorije ili predmeta oko njih. Vrtoglavica je simptom, a ne bolest sama po sebi. Može biti rezultat brojnih različitih stvari, od kojih su neka ozbiljna, a neka spontano prolaze sama po sebi. Pri pokretima glave često se vrtoglavica pogoršava, […]
Mozak sadrži milijarde neurona (živčanih stanica) koji stvaraju i primaju električne impulse. Električni impulsi omogućuju neuronima da komuniciraju jedni s drugima. Tijekom epileptičkih napadaja dolazi do abnormalne i prekomjerne električne aktivnosti u mozgu što može uzrokovati promjene u svijesti, ponašanju i/ili motoričkim funkcijama. Prekomjerna aktivnost obično traje od samo nekoliko sekundi do nekoliko minuta. U […]
Predstavlja oštećenje vidnog živca upalom. Uobičajeni simptomi optičkog neuritisa su bol pri kretanju očiju i privremeni gubitak vida na jednom oku. Znakovi i simptomi optičkog neuritisa mogu biti prvi pokazatelji multiple skleroze ili se mogu pojaviti kasnije u tijeku ove bolesti. Multipla skleroza je bolest koja uzrokuje upalu i oštećenje živaca u mozgu, te tako […]
Epilepsija je zdravstveno stanje koje utječe na živčani sustav. Obično se dijagnosticira nakon što je osoba imala najmanje dva napada (ili nakon jednog napadaja s visokim rizikom za više) koji nisu uzrokovani nekim poznatim medicinskim stanjem. Epileptički napadi uzrokovani su smetnjama u električnoj aktivnosti mozga. Napadi u epilepsiji mogu biti posljedica ozljede i bolesti mozga, […]
Sindrom karpalnog kanala predstavlja bolni sindrom koji nastaje zbog pritiska na živac medianus pri prolazu kroz karpalni kanal. Živac medianus prenosi osjetne signale iz područja palca, kažiprsta, srednjeg prsta i dijela prstenjaka i kontrolira motoričke funkcije palca. Ova živac prolazi kroz karpalni kanal – uski, kruti prolaz ligamenata i kostiju u području zapešća šake kroz […]
Predstavlja rijedak, specifičan oblik migrene koja počinje simptomima moždanog debla poput vrtoglavice, otežanog govora, gubitka kordinacije i smetnji sluha koji prethode samoj glavobolji. Te promjene se nazivaju aurom i javljaju se otprilike 10 do 45 minuta prije same glavobolje. Glavobolja obično počinje na jednoj strani glave, a zatim se postupno širi i postaje sve jača. […]
Poremećaja živčanog sustava može dovesti do poremećene funkcije mokraćnog mjehura i stanja koje nazivamo neurogeni mjehur. Mišići mokraćnog sustava su pod kontrolom perifernih živaca, leđne moždine i mozga kako bi se voljno mogao zadržati urin u mokraćnom mjehuru i započeti proces mokrenja u socijalno prihvatljivo vrijeme. Živci prenose poruke između mišića mokraćnog mjehura, leđne moždine […]