Nakon studija medicine u Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, završila je specijalizaciju iz neurologije pri Neurološkoj klinici fakulteta. Obrazovanje je nastavila poslijediplomskim studijem iz biomedicine gdje je magistrirala, a potom i doktorirala na području neurodegenerativnih bolesti.
Trenutno je profesorica neurologije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Specijalistica je neurologije, subspecijalistica neurodegenerativnih bolesti te radi u Klinici za neurologiju, u okviru koje vodi Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za kognitivnu neurologiju i neurofiziologiju. U okviru svog rada organizirala je brojne tečajeve trajne medicinske edukacije liječnika te je objavila niz znanstvenih i stručnih članaka, kao i knjiga posvećenih neurodegenerativnim bolestima. Sudjeluje kao predavačica u brojnim znanstvenim i stručnim poslijediplomskim studijima iz Neurologije, Hitne i Obiteljske medicine te trajne izobrazbe liječnika iz područja palijativne medicine.
Demencija opisuje skupinu simptoma koji uključuju probleme s pamćenjem, razmišljanjem, govorom i promjene raspoloženja i ponašanja. Ovi simptomi su prisutni u znatnoj mjeri tako da ometaju bolesnika u svakodnevnim aktivnostima i čine ga ovisnim o pomoći okoline. Postoje mnoge vrste demencije, ali Alzheimerova bolest je najčešća. Iako se češće javlja u starijih ljudi, demencija nije […]
Moždani udar je incident tijekom kojeg dolazi do poremećene opskrbe mozga krvlju. Zbog poremećenog/otežanog protoka krvi živčane stanice ne primaju dovoljno kisika i na kraju umiru. Ako su živčane stanice bez kisika samo kratko vrijeme, mogu se oporaviti. Ukoliko ovo stanje potraje duže živčane stanice koje su pogođene umiru i ne mogu se više oporaviti. […]
Ne postoji jedinstveni dijagnostički test koji može utvrditi uzrok demencije. Demencija opisuje skupinu simptoma koji uključuju probleme s pamćenjem, razmišljanjem, govorom i promjene raspoloženja i ponašanja.Ovi simptomi su prisutni u znatnoj mjeri tako da ometaju bolesnika u svakodnevnim aktivnostima i čine ga ovisnim o pomoći okoline. Liječnici koriste različite pristupe i alate kako bi pomogli […]
Meningiomi su najčešći benigni tumori u području središnjeg živčanog sustava. Potječu od moždane ovojnice arahnoideje, koja prekriva mozak i leđnu moždinu. Iako je većina meningioma benigna, ti tumori mogu sporo rasti dok ne postanu vrlo veliki, ako se ne otkriju, a na nekim mjestima mogu biti ozbiljno onesposobljavajući. Drugi oblici meningioma mogu biti agresivniji. Većina […]
Demencija je predstavlja gubitak pamćenja, jezika, rješavanja problema i drugih kognitivnih sposobnosti u toj mjeri da ometaju svakodnevni život osobe koja je pogođena s demencijom. Alzheimerova bolest je najčešći uzrok demencije. Većina vrsta demencije se ne može se izliječiti, ali postoje brojni načini kako ublažiti smetnje koje uzrokuju. Pri tome se koriste lijekovi (farmakološke metode […]
Vrtoglavica je poremećaj orijentacije u prostoru koja se manifestira kao osjećaj vrtnje prostora. Osim osjećaja vrtnje prostora mogu se pojaviti i tegobe poput mučnine i/ili povraćanje, smanjenja koncentracije i umora. Svake godine više od 10 milijuna bolesnika posjeti liječnika zbog vrtoglavice. To je najčešća pritužba bolesnika starijih od 75 godina, ali se može javiti u […]
Glavobolja je često stanje koje uzrokuje bol i nelagodu u glavi, tjemenu ili vratu. Procjenjuje se da 7 od 10 ljudi ima barem jedan napad glavobolje godišnje. Bolovi mogu biti blagi, ali u mnogim slučajevima javlja se jaka bol koja otežava koncentraciju na poslu i obavljanje drugih svakodnevnih aktivnosti. Postoji nekoliko različitih tipova glavobolje od […]
Vestibularni neuritis je upala vestibularnog živca koja se klinički manifestira kao vrtoglavica. Vrtoglavica je lažni osjećaj da se ljudi, njihova okolina ili oboje kreću ili okreću. Većina ljudi ovaj neugodan osjećaj opisuje kao “vrtoglavicu”, iako ljudi često koriste riječ “vrtoglavica” i za druge osjećaje, poput nestabilnosti. Vrtoglavica je osjećaj vlastitog pokreta ili kretanja okoline kada […]
Također poznat kao trening mozga kognitivni trening je nefarmakološki pristup koji uključuje izvođenje niza mentalnih aktivnosti osmišljenih da pomognu u održavanju i poboljšanju intelektualnih (kognitivnih) sposobnosti. Kognitivni trening obuhvaća niz standardiziranih zadataka namijenjenih „vježbanju mozga“ na razne načine. Zadaci su kompjuterizirani i usmjereni ka poboljšanju pamćenja, snalaženja i rješavanja problema te na taj način omogućuju […]