Psihijatrija
Suživot s depresijom – 1. dio
Diane McIntosh kroz prikaz pacijenta govori o problemima pacijenata s dugotrajnim ili rezistentnom depresijom. Pacijenti često ističu strah ponavljanja depresivne epizode, čak i u periodima kada se osjećaju bolje ili stabilno i kada dobro funkcioniraju. Iskustvo proživljene depresije i osobne patnje koju prolazi osoba s depresijom izvorište je straha od ponavljanja takvog iskustva. Prisutan je […]
Utjecaj ranih odnosa na naše kasnije odnose
Christopher Miller u svom članku o ranim odnosima govori na koji način naša rana životna iskustva imaju snažan i dugotrajan utjecaj na odnose tijekom našeg odraslog života, odnosno predstavljaju podlogu kreiranja naših interpersonalnih relacija. Dijete koje je odraslo u sigurnoj okolini, okruženo osobama koje pružaju ljubav i doživljavaju ga, može razviti osjećaj znatiželje i uzbuđenja, […]
Depresija i narušeno funkcioniranje
Depresija je psihička bolest koja dovodi do oštećenja i promjena na više razina i aspekata, uzrokujući razna funkcionalna oštećenja. Budući da depresija spada u poremećaje raspoloženja, u prvom redu se manifestira emocionalnim simptomima (tuga, gubitak motivacije, tjeskoba) što posljedično dovodi do izolacije od bliskih osoba i općenito izbjegavanja socijalnih kontakata; izbjegavanja sukoba pa i bilo […]
Depresija i stres
Smatra se kako je depresija poremećaj povezan sa stresom, posebno ako je izloženost stresu kroničnog karaktera. Depresija se u mnogome preklapa s anksioznim poremećajima, kao i drugim medicinskim i psihijatrijskim poremećajima. Predispozicija za razvoj depresije samo je djelomično genetska, no postoje niz negenetskih čimbenika (kao što je recimo stres) koji imaju važnu ulogu. Tako recimo […]
Mentalno zdravlje mladih – 1. dio
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaka sedma osoba u dobi od 10 do 19 godina ima neki mentalni poremećaj, uz to što na žalost, mnogi još uvijek ostaju neprepoznati i neliječeni. Od poremećaja se najčešće javljaju depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Kao jedan od značajnih problem ističe se suicid kao četvrti vodeći uzrok smrti kod […]
Mentalno zdravlje, 3. dio
Sposobnost prepoznavanja, izražavanja i modulacije vlastitih osjećaja također se smatra važnom komponentom mentalnog zdravlja jer predstavlja mogućnost prilagodbe na stres, a kada je narušen predstavlja rizični čimbenik za razvoj mentalnih i tjelesnih poremećaja. Empatija (sposobnost osobe da iskusi i razumije što drugi osjećaju) je važno sredstvo u učinkovitom načinu komunikacije i interakcije, kao i mogućnosti […]
Mentalno zdravlje, 2. dio
Nova definicija mentalnog zdravlja Autori Silvana Galderisi, Andreas Heinz, Marianne Kastrup, Julian Beezhold i Norman Sartorius u članku objavljenom u časopisu Psychiatria Polska sukladno razmatranjima navedenim u prethodnom članku predlažu novu definiciju mentalnog zdravlja koja bi glasila: Mentalno zdravlje je dinamično stanje unutarnje ravnoteže koje omogućuje osobi korištenje svojih sposobnosti sukladno univerzalnim vrijednostima društva. Osnovne […]
Mentalno zdravlje, 1. dio
Dosadašnje definicije Prema definiciji metalnog zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije glavni fokus usmjeren je na postizanje blagostanja i produktivnosti. Međutim, premda je upravo blagostanje cilj koji svi želimo postići, ipak je nešto što je u samoj definiciji potrebno razmotriti. Blagostanje uključuje emocionalno, psihološko i socijalno blagostanje te uključuje pozitivne osjećaje kao što su sreća, zadovoljstvo, pozitivan […]
Mentalno zdravlje i ratna kriza, 2. dio
Reći ćemo malo i o tome na koji sve način možemo emocionalno reagirati i kako se nositi s tim često izrazito neugodnim i uznemirujućim osjećajima. Spomenula sam već da dugotrajna prilagodba na stres iscrpljuje naše emocionalne kapacitete, stalno se povećano luči adrenalin i naš je organizam na stalnom oprezu – posljedica je osjećaj unutarnje ispražnjenosti. […]
Mentalno zdravlje i ratna kriza, 1. dio
Krizne situacije, posebice svojom dugotrajnošću (sada bilježimo ulazak u treću godinu pandemije, a ne zaboravimo i potrese te ozbiljne posljedice do kojih su doveli), izazivaju značajno psihološko opterećenje i iscrpljenje. O posljedicama se puno i dugo piše, govori i upozorava. Nova situacija ratne krize u mnogima je izazvala osjećaj nezaštićenosti, bespomoćnosti, nesigurnosti, straha, tjeskobe, tuge […]
Sindrom sagorijevanja kod zdravstvenih djelatnika
Možemo reći kako je medicina poziv upravo zbog toga što uključuje posvećivanje života vrsti posla koji ima društveni značaj, a daje i osobni smisao. Nije samo poziv koji je važan liječniku/zdravstvenom djelatniku, već svima koji su u njega uključeni, a to su na prvom mjestu pacijenti. Taj osjećaj poziva može biti narušen u situacijama koje […]
Usamljenost i mentalni poremećaji, 2. dio
Određena istraživanja ukazuju na tzv. “epidemiju usamljenosti”, a podaci govore kako je prisutna kod približno ¼ do 1/3 osoba, što je značajan udio. Kao posljedice se mogu javiti depresivni i anksiozni simptomi, a kod nekih čak i suicidalna promišljanja. Usamljenost ima negativan učinak i na naše tjelesno zdravlje pa može dovesti do pojave hipertenzije, oslabljenog […]