Psihijatrija
Usamljenost i mentalni poremećaji, 2. dio
Određena istraživanja ukazuju na tzv. “epidemiju usamljenosti”, a podaci govore kako je prisutna kod približno ¼ do 1/3 osoba, što je značajan udio. Kao posljedice se mogu javiti depresivni i anksiozni simptomi, a kod nekih čak i suicidalna promišljanja. Usamljenost ima negativan učinak i na naše tjelesno zdravlje pa može dovesti do pojave hipertenzije, oslabljenog […]
-500x400.jpg)
Usamljenost i mentalni poremećaji
Usamljenost se odnosi na situaciju kada smo sami i na osjećaj da nam nedostaje druga osoba ili osobe. Radi se o osjećaju koji proizlazi iz naše subjektivne percepcije, a može uključivati osjećaj tuge ili melankolije jer osoba za koju bismo željeli da je s nama, odsutna je ili je iz nekog razloga nema. Možemo se osjećati […]
Postoji li blagdanska depresija?
Čini se kao da unazad više godina pripreme, ukrašavanje i oglašavanje blagdanskih dana počinje sve ranije. Osjećaj veselja, barem blage euforije i željenog blagostanja najavljuje se korištenjem raznolikih vanjskih uresa, pjesama, reklama, priprema. Govori se o ugodnom, toplom domu, zajedništvu, obitelji, ukusnoj hrani, poklonima, uzajamnoj pažnji. Istovremeno se produbljuju i osjećaji nedostajanja svega navedenog, usamljenosti, […]
Žalovanje i COVID-19 pandemija, 1. dio
Premda mogu nalikovati, funkcionalno se tuga i žalovanje razlikuju. Tuga je emocija i poput ostalih emocija osjećamo ju u kratkim epizodama. Raspoloženje može trajati satima i danima, manjeg je intenziteta i specifičnog je sadržaja. Tužno raspoloženje može biti prisutno tijekom duljih vremenskih perioda nakon značajnog gubitka. Emocije prethode raspoloženju i obrnuto. Žalovanje sadrži brojne emocije […]
Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (2. dio)
Situacije u kojima smo direktno izloženi ili svjedočimo traumatskim događajima ili životnoj ugroženosti, na različite načine utječu na svakoga od nas. Ponekad je moguće posve uspješno nadvladati doživljeni stres kako bismo smanjili njegove negativne učinke na zdravlje i ponašanje. No, postoje slučajevi kada osoba može proživljavati klinički značajan distres ili psihičke smetnje koje se mogu […]
Izazovi menopauze i psihičko zdravlje
Dobro je odmah na početku podsjetiti se da menopauza nije bolest. To je normalan i prirodan događaj koji se definira kao posljednja menstruacija, odnosno potvrđuje se nakon što žena propusti menstruaciju 12 uzastopnih mjeseci. Najčešće se javlja u periodu između 45 i 55 godina starosti, prosječno u 51. godini. Termin perimenopauza odnosi se na fazu […]
Narcistični poremećaj osobnosti
Poremećaj osobnosti započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi te postupno dovodi do lezija koja se odražavaju na kognitivnoj, afektivnoj razini, kontroli agresivnih pulzija te u interpersonalnim odnosima. Mogu se prema svojim karakteristikama podijeliti na tri tipa: paranoidni, shizoidni, shizotipni antisocijalni, histironski, granični, narcistični izbjegavajući, ovisan, opsesivno komupulzivan poremećaj osobnosti Karakterne osobine su obilježje svakog […]
Bolni simptomi i somatizacije u depresivnom poremećaju
Poremećaji raspoloženja, od njih posebno depresivni poremećaj, ubrajaju se u češće psihijatrijske kliničke entitete koji se susreću u praksi. Depresija se može javiti kao simptom ili kao sindrom u okviru raznih psihijatrijskih poremećaja ili kao samostalan entitet, odnosno kao prateći simptom uz tjelesne bolesti. Ovisno o istraživanjima, životna prevalencija depresije procjenjuje se na 1 do […]
Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (1. dio)
Medicina kao poziv uključuje posvećivanje života poslu koji ima i osobni smisao i društveni značaj. Profesionalno sagorijevanje može narušiti osjećaj “poziva” kod zdravstvenih djelatnika. Iscrpljenost i sagorijevanje uključuju osjećaj emocionalne iscrpljenosti, depersonalizacije i snižen osjećaj postignuća. Općenito se može reći da zdravstveni djelatnici s više radnog iskustva bolje prepoznaju mogućnost razvoja sagorijevanja te su pronašli […]
