Kašalj – jedan simptom, brojni uzroci

Jedan od najčešćih posjeta liječniku su infekcije dišnih putova praćene kašljem. 

Kašalj nije bolest, već simptom brojnih bolesti i u pravilu je prirodni, zaštitni refleksni mehanizam dišnog sustava na brojne čimbenike radi održavanja prohodnosti dišnih putova i normalnog disanja. Najčešći uzrok kašlja je akutna infekcija dišnih putova, najčešći uzročnici su virusi, najčešće traje od 7 do 14 dana te uglavnom nije potrebna nikakva specifična terapija, osim simptomatske. Budući da je kašalj simptom  mnogobrojnih bolesti može biti različitog intenziteta, karaktera i dužine trajanja. Za pravilno liječenje kašlja najbitnije je odrediti njegov uzrok, stoga je jako važna dobra anamneza.

Vrste kašlja

Kašalj se razlikuje  prema dužini trajanja te može biti akutni, subakutni i kronični. Akutni kašalj počinje naglo i traje manje od tri tjedna, može ga pratiti povišena temperatura. Najčešće je uzrok virusna infekcija praćena hunjavicom, posebno su izložena djeca i to najčešće zimi. Subakutni kašalj traje 3 – 8 tjedana i obično prati komplicirane infekcije dišnih putova, a kronični kašalj traje dulje od 8 tjedana. Od kroničnog kašlja pati 10 % odraslih osoba, a uzrokovan je mnogim čimbenicima – GERB-om, pušenjem, alergijom, astmom ili tuberkulozom. Najčešći uzroci kroničnog kašlja su astma, gastroezofagealni refluks (GERB) i kronična upala sinusa s postnazalnim iscjetkom.

Prema kvaliteti razlikujemo:

  1. suhi, podražajni kašalj
  2. kašalj s iskašljavanjem oskudnog bjelkastog sekreta i
  3. kašalj s iskašljavanjem obilnog, gustog sekreta.

Suhi, podražajni kašalj najčešće je posljedica infekcije dišnih putova, može biti poput laveža psa, može biti iscrpljujući i za bolesnika i za njegovu okolinu, no najčešće  spontano prolazi uz odgovarajuću simptomatsku terapiju. Nakon virusne infekcije često ostaje hiperreaktivnost sluznice dišnih putova praćena kašljem i do tri tjedna.

Vlažan tzv. produktivan kašalj s iskašljavanjem  obojenog sekreta najčešće je uzrokovan upalom bronha ili pluća, kroničnom opstruktivnom bolesti pluća, astmom, alergijom, kroničnom upalom sinusa sa postnazalnim slijevanjem  sekreta iz nosa i sinusa u grlo ili refluksnom bolešću uzrokovanom prekomjernim vraćanjem kiselog želučanog sadržaja u jednjak i u grlo, posebno u ležećem položaju. Kašalj kod alergije i astme najčešće se javlja u proljeće i ljeto i posljedica je cvjetanja  biljaka  u prirodi. Kod alergija na životinjsku dlaku i prašinu kašalj može biti prisutan tijekom cijele godine.  Dugotrajni produktivni kašalj praćen mršavljenjem može biti posljedica tuberkuloze i  malignih bolesti, a onaj  praćen zaduhom u naporu ili u vodoravnom položaju tijela znak je popuštanja srca i zastoja u plućima.

Dugotrajan kašalj čest je i kod pušača, višegodišnje udisanje duhanskog dima vodi do razvoja kroničnog  bronhitisa i raka pluća stoga se savjetuju pušačima redovite kontrole radi pravovremenog otkivanja malignih bolesti pluća. Pod povećanim rizikom od razvoja bronhitisa i  bronhalne astme su i tzv. „pasivni pušači“, osobito djeca.

Liječenje kašlja

Liječenje kašlja ovisi o uzroku i tipu kašlja. U većini slučajeva liječenje se usmjerava na osnovnu bolesti. Suhi, podražajni kašalj praćen grloboljom i povišenom temperaturom obično je posljedica prehlade ili virusne infekcije te je liječenje simptomatsko, daju se antitusici – lijekovi za ublažavanje kašlja, nikako antibiotici.  Kod  bakterijskih  infekcija  dišnih putova (bakterijski rinosinusitis, gnojna angina, bronhitis i upala pluća) koje su obično praćene povišenom temperaturom i obilnim, gustim, žutozelenim  iskašljajem potrebna je antibiotska terapija.

Vrste lijekova

Dvije su osnovne vrste lijekove za ublažavanje kašlja: antitusici i ekspektoransi. Antitusici su lijekovi protiv kašlja koji smanjuju refleks kašlja tako što djeluju lokalno ili centralno na centar za kašalj u mozgu. Primjenjuju se kod suhog, podražajnog  kašlja  koji može biti neugodan za bolesnika te mu remetiti svakodnevnu aktivnost i san.  Razlikuju se opiodni (morfin, kodein, folkodin) i neopiodni antitusi (butamirat). U liječenju i ublažavanju suhog  kašlja korisni su i prirodni antitusici koji djeluju pomoću mukopolisaharidne sluzi blokirajući kontakt receptora u sluznici dišnih putova  s iritansima. Sirup od bijelog sljeza, islandskog lišaja i trputca oblaže sluznicu dišnih putova i štiti je od nadražaja, a maceratkorijena bijelog sljeza i macerat listova i korijena crnog sljeza imaju i protuupalno djelovanje kod upale grla i prehlade .

Ekspektoransi su lijekovi koji služe za poticanje i ubrzanje uklanjanja bronhijalne sluzi iz dišnih putova. Premda je njihova djelotvornost dvojbena, ekspektoransi su jedni od najčešće korištenih lijekova osobito u zimskim mjesecima.

Dijele se u tri glavne skupine:

  1. sekretolici – pojačavaju sekreciju bronhijalne tekućine i tako razmekšavaju i otapaju sluz: ekstrakti bršljana, jaglaca, bazge, timijana, eukaliptusa, metvice, bora;
  2. mukolitici – rastapaju gustu bronhalnu sluz, olakšavaju iskašljavanje i smanjuju  količinu izlučene sluzi: bromheksin, acetilcistein,  karbocistein;
  3. sekretomotorici – potiču uklanjanje sluzi povećanjem pokretljivosti cilijarnih resica (eterična ulja).

U liječenju tzv. produktivnog kašlja obično se koriste prirodni ekspektoransi koji potječu od dvije vrste ljekovitog bilja:

  1. biljke koje sadrže saponine: bršljan, jaglac, sladić, senega,
  2. biljke koje sadrže ekspektorantna eterična ulja: anis, komorač, timijan, majčina dušica, eukaliptus, bijeli bor, klekovina, ariš.

Kod kašlja, osim brojnih lijekova, temelj liječenja dobra je hidracija organizma što znači unos dovoljne količine tekućine (od 1,5 do 2 litre na dan). Korisna je topla tekućina u obliku  toplih juha i biljnih čajeva s medom i limunom poput lipovog čaja, čaja od timijana, majčine dušice, metvice.

Najbolja pomoć kod svih vrsta kašlja je inhalacija fiziološkom otopinom – 0,9% otopina NaCl. Kašalj s prizvukom laveža pasa znak je laringitisa – upale glasnica, obično se javlja noću i zna biti dramatičan i za roditelje i za dijete. Ako se javlja otežano disanje zahtijeva hitnu liječničku intervenciju, u suprotnom pomaže hladan zrak, dovoljno je dijete iznijeti na hladnoću, držati  uz otvoreni prozor ili otvorena vrata hladnjaka. Kod svih vrsta kašlja korisna je i  inhalacija toplih (ne vrućih) ljekovitih para kamilice i kadulje, tople kupke s obilnom vodenom parom ili medicinska inhalacijska terapija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Higijena spavanja

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Kriurški zahvat

Minimalno invazivna kirurgija u urologiji

Ovdje govorimo o specifičnom obliku kirurških zahvata koji su usmjereni minimiziranju traume za bolesnika poglavito birajući pristup pojedinom kirurškom zahvatu, a to se u najvećoj mjeri odnosi na izbjegavanje tzv. klasične kirurgije otvorenim širokim rezom. Poanta minimalne invazivnosti je, dakle, u pristupu operativnom polju jer „unutra“ se gotovo uvijek opet mora napraviti isti kirurški postupak […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Šećerna bolest tip 2

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]