Rano otkrivanje fibrilacije atrija u prevenciji moždanog udara

Fibrilacija atrija jedna je od najčešćih srčanih aritmija i potencijalni je rizik za kardiogeni ishemijski moždani udar. Broj bolesnika s fibrilacijom atrija u stalnom je porastu širom svijeta…

Fibrilacija atrija jedna je od najčešćih srčanih aritmija i potencijalni je rizik za kardiogeni ishemijski moždani udar. Broj bolesnika s fibrilacijom atrija u stalnom je porastu širom svijeta. Njezina učestalost značajno se povećava s dobi bolesnika. Nažalost kod velikog broja bolesnika fibrilacija atrija se otkrije tek  nakon preboljelog moždanog udara. Zbog toga je vrlo važno rano otkrivanje fibrilacije atrija u prevenciji moždanog udara. Smatra se da je rano otkrivanje fibrilacije atrija prvi korak u prevenciji kardiogenog moždanog udara. Međutim, nije uvijek lako dijagnosticirati fibrilaciju atrija, poglavito paroksizmalnu fibrilaciju atrija. Poznato je da su nedijagnosticirane epizode asimptomatske fibrilacije atrija jedan od uzroka ishemijskog moždanog udara. Temeljem analize 6.319 transtelefonskih EKG nalaza ustanovljene su  asimptomatske epizode fibrilacije ili undulacije atrija u 25%  nalaza. Transtelefonski elektrokardiografski monitoring koristi se za otkrivanje srčanih aritmija. Pomoću jednostavnog uređaja bolesnik može u svakom trenutku zabilježiti svoj EKG  i poslati ga telefonskim putem u ustanovu na očitanje odnosno analizu.

Kod bolesnika s akutnim ishemijskim moždanim udarom ustanovljena je fibrilacija atrija u njih 6,8%, a koji do tada nisu imali ustanovljenu fibrilaciju atrija. Ovi bolesnici nisu imali poznatu fibrilaciju atrija u anamnezi. Paroksizmalna fibrilacija atrija trajanja najmanje 30 sekundi ili duže ustanovljna je u 16,1% bolesnika s kriptogenim moždanim udarom ili tranzitornim ishemijskim napadom engl. TIA. Ovi bolesnici nisu imali ranije poznatu fibrilaciju atrija, a uzrok moždanog udara nije bio ustanovljen standardnim dijagnostičkim pretragama uključujući i kontinuirano snimanje EKG-a tijekom 24 sata (Holter EKG). Unatoč brojnim dijagnostičkim postupcima u dosta bolesnika fibrilacija atrija ostaje neotkrivena. Kontrolni pregledi rizičnih bolesnika jednom godišnje uz snimanje EKG-a sigurno bi pripomogli boljoj dijagnostici asimptomatske fibrilacije atrija prije moždanog udara. Vrlo je važno otkriti asimptomatsku fibrilaciju arija i preporučiti trajnu antikoagulantnu terapiju prije moždanog udara. Otkrivanje asimptomatske fibrilacije atrija prva je stepenica u prevenciji kardiogenog moždanog udara u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Pravovremeno otkrivanje i liječenje fibrilacije atrija uz antikoagulantnu terapiju prije nastanka ishemijskog moždanog udara ima klinički značaj u smanjenju incidencije moždanog udara.

Nedavno su objavljeni rezultati istraživanja o povezanosti između B-tipa natriuretskog peptida (BNP) i incidencije novonastale fibrilacije atrija u općoj populaciji bez poznate bolesti srca, bez moždanog udara i bez fibrilacije atrija u anamnezi. Rezultati istraživanja pokazuju da je povišena vrijednosti BNP u plazmi korisni prediktor incidencije fibrilacije atrija. Autori istraživanja također su zaključili da je BNP nezavisni čimbenik rizika za fibrilaciju atrija. Ustanovljene su značajno povišene vrijednosti BNP u plazmi u bolesnika sa zatajivanjem srca, povišenim krvnim tlakom, akutnim infarktom miokarda i nestabilnom anginom pektoris. Također su ustanovljene povišene vrijednosti BNP u plazmi u bolesnika nakon ishemijskog moždanog udara. U bolesnika s moždanim udarom i novonastalom fibrilacijom atrija vrijednosti BNP bile su gotovo 6 puta veće nego u bolesnika koji nisu imali fibrilaciju atrija. U općoj populaciji također su ustanovljene značajno više vrijednosti BNP u bolesnika s fibrilacijom atrija  u usporedbi s osobama bez fibrilacije atrija.

Na kraju može se zaključiti da je vrlo važno otkriti asimptomatsku fibrilaciju atrija i preporučiti antikoagulantnu terapiju prije moždanog udara. Otkrivanje asimptomatske fibrilacije atrija prva je stepenica u prevenciji kardiogenog moždanog udara u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Uz EKG, Holter EKG i biomarker BNP može nam pomoći u otkrivanju asimptomatske fibrilacije atrija.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Apneja

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Diuretsko djelovanje

Kofein nije samo kava

Kofein je prirodna tvar gorkog okusa koja ima stimulacijski učinak u ljudskom organizmu. Prirodno se nalazi u preko 60 biljaka, kao što su zrna kave, listići čaja, plodovi kole, sjemenke kakaa, guarana, biljka mate (Yerba mate). Kofein se može i sintetizirati te se kao takav koristi u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, ali i u […]

Mozak

MR mozga – molim objašnjenje nalaza

Dijabetes

Vrućine i povišeni krvni tlak

Dolaskom ljeta dolazi i toplo vrijeme. Termometar se često penje iznad 30 stupnjeva. Za vrijeme ljetnih vrućina, u tijelu se šire krvne žile kako bi se bolje ohladilo. Time se za vrijeme dana zna dogoditi da se snize vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje inače pate od hipertenzije, može se desiti da izmjerene vrijednosti tlaka budu […]

Fizikalna terapija

Moždani udar i fizikalna terapija – molim savjet

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]