Zimska prehrana

Zimi su dani kraći, sunca je manje, organizam je usporeniji i tromiji, a to sve negativno utječe na metabolizam, raspoloženje i prehrambene navike. Za hladnih zimskih dana jedan  dio energije koji se stvara metaboličkim procesima.

Zimi su dani kraći, sunca je manje, organizam je usporeniji i tromiji, a to sve negativno utječe na metabolizam, raspoloženje i prehrambene navike. Za hladnih zimskih dana jedan  dio energije koji se stvara metaboličkim procesima troši se  za regulaciju tjelesne temperature i zagrijavanje organizma. Uslijed toga čovjekov unutrašnji sat zimi traži jaču hranu s više masti i ugljikohidrata koji potiču stvaranje hormona sreće serotonina.
Znanstvenici imaju različite teorije o tome zašto jedemo više tijekom zime. Manjak sunčeve svjetlosti, povećane energetske potrebe  organizam tijekom hladnih zimskih mjeseci i takozvani. „vjeverica instikt“- primitivni poriv za povećanjem masnih naslaga tijekom zime potiču nas da više i brže jedemo. Prema nekim istraživanjima zimi unesemo  dnevno i do 200 kalorija više što uz manje kretanja i tjelesne aktivnosti rezultira činjenicom  da se  samo tijekom prosinca prosječno udebljamo dva kilograma. U nedostatku svježeg voća i povrća iz prirodnog uzgoja (zanemarimo supermarkete) zima je  godišnje doba pretežno „rezervirano“ za  jaču hranu poput graha sa sušenim mesom, sarme, kiselog zelja i repe. Osim viška kilograma u nedostatku svježeg voća i povrća tijekom zime češći su i vitaminsko- mineralni  deficiti, osobito kod djece kojima zimski jelovnik najčešće nije omiljen.
Da bi očuvali zdravlje tijekom zime jedite što više svježeg voća i povrća. Kako je u zimskim mjesecima izbor svježeg voća i povrća smanjen najvažniji izvor zdravlja čine:
• korjenasto povrće: mrkva, celer, cikla, peršin, pastrnjak, pa i krumpir
• zeleno lisnato povrće poput  kelja i  špinata,
• svježe citrusno voće -  naranča, limun, grejp, te jabuka
• sušeno voće - šljive, smokve, marelice, grožđice, te
• orašasto  voće poput badema, lješnjaka i orasa.

Zimski čuvari zdravlje- korjenasto povrće

Celer je korjenasto povrće male energetske vrijednosti, odličan je  izvor vitamina K i dijetalnih vlakana, te brojnih ljekovitih svojstava.Vitamini B1, B2 i B6 iz celera potiču izmjenu ugljikohidrata u tijelu, jačaju živce i mozak, pomažu radu crijeva, održavaju zdravima kožu, kosu, oči i jetru. Sadrži i ljekovite tvari kao flavonoid apiin i aminokiselinu aspargin. Celer sadrži aktivne tvari ftalaide- spojeve iz skupine fitokemikalija koji opuštaju mišiće arterija i tako pridonose smanjenju krvnog tlaka.
Juha ili još bolje svježe iscijeđeni sok  od celera preporučuje se osobama sklonim debljanu i stvaranju naslaga celulita, osobama s povišenim krvnim tlakom budući da snižava krvni tlak, dijabetičarima  jer snižava razinu šećera u krvi, te općenito za povećanje otpornosti organizma.

Cikla je idealna hrana tijekom zimskih mjeseci. Korijen cikle crvene je boje koja potječe od crvenog pigmenta betacijanina. Cikla je  lako probavljiva namirnica čije je ljekovito djelovanje poznato još od antičkih vremena. U njoj se nalaze gotovo svi minerali poput kalcija, kalija, magnezija, željeza, selena i joda. Sadrži i vitamine B1,B2, B6, C, folnu i pantotensku kiselinu, te određenu količinu kobalta koji sudjeluje u stvaranju vitamina B12. Nedostatak tog vitamina izaziva pernicioznu anemiju. Stoga je cikla jedan od prirodnih  lijekova za liječenje slabokrvnosti. Antocijan je antioksidans koji štite organizam od prijevremenog starenja, utječe na obnavljanje krvi, suzbija rast tumora. Betain i betanin iz cikle pomažu u učvršćivanju krvnih žila, regulaciji kolesterola u krvi, potiču metabolizam i rad jetara. Cikla je niske  kalorijske vrijednosti i sadrži malo masnoća, najbolje ju je  konzumirati sirovu, naribanu ili u obliku soka uz dodatak meda i limunovog soka.

Korjenasto povrće odlično je u  toplim juhama i varivima. Važno je jesti puno toplih juha jer topla hrana održava toplinu tijela, pomaže probavi i sprječava gripu i prehladu.

Uz juhe i variva od korjenastog povrća i mahunarki neizostavni dio zimskog jelovnika su i žitarice, osobito heljda i zob. Dok su mahunarke bogate bjelančevinama, pa mogu dijelom zamijenit i meso, heljda je žitarica koja se s punim pravom smatra pravom zimskom hranom. Heljda je bogata vlaknima, vitaminima B1 i B2, brojnim mineralima poput magnezija, željeza, cinka i fosfora, lako  je probavljiva i niskokalorična. Sadrži osam esencijalnih aminokiselina, bogata je flavonoidima posebice  rutinom koji ja važan za čvrstoću i otpornost kapilara. Njezina ljekovita svojstva su smanjenje razine šećera u krvi, smanjenje krvnog tlaka i kolesterola, te smanjenje rizika  od nastanka malignih bolesti.

<pstyle="text-align: justify;">Sarma- kraljica zimske trpeze

Prava zimska poslastica je i sarma koja čuva organizam jer kiselo zelje sadrži veće količine vitamina C. Osim vitamina C kiselo zelje bogato je i vitaminom A, K, te vitaminima B grupe, posebno vitaminom  B12. Kiselo zelje je prava mala riznica hranjivih i ljekovitih tvari koji posebno u zimsko vrijeme pogoduju našem organizmu, jačaju obrambene snage našeg organizma, te nas čuvaju od gripe i prehlade. Kiselo zelje sadrži i visokovrijedne mliječne kiseline i bakterije koji djeluju kao probiotici. Djeluje na metabolizam tako što potiče izlučivanje štetnih tvari iz organizma, te čisti i regenerira jetru.
Uz sarmu važan izvor vitamina C je i zeleno lisnato povrće. Budući da je vitamin C  termolabilan povrće treba kuhati kratkotrajno, tek desetak minuta kako bi sačuvali ovaj visokovrijedan vitamin.

Žudnja za slatkim

U zimskim mjesecima u nedostatku sunčeve svjetlosti jače je izražena žudnja za slatkim.Kako bi izbjegli suvišne kilograme najbolja zamjena visokorafiniranim ugljikohidratima  je suho voće. Suho voće je niskokalorično, jer ne sadrže masti, a bogato je  biljnim vlaknima, mineralima željezom, kalcijem, kalijem, magnezijem, cinkom, te vitaminima A, B i C.
Orašasto voće sadrži omega 3 masne kiseline, važne vitamine, minerale i masti. Budući da je kalorično preporučuje se konzumirati šaku orašastih plodova dnevno.
Čuvajte svoje zdravlje i tijekom zimskim mjeseci,  tako da budete tjelesno aktivni, pijete puno vode, ali i čaja s dodatkom meda, limunovog soka i malo ruma i izbjegavate prekomjernu konzumaciju kave i alkohola.

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)