Zmije i krpelji- opasnosti iz prirode i mjere zaštite

S dolaskom toplih proljetnih dana  ljudi  više vremena provode u prirodi rekreativno ili  uređujući  okućnice i vrtove i  obrađujući polja. Boravkom u prirodi moguć je susret sa zmijama koje izlaze iz svojih zimskih skloništa u potrazi za hranom i partnerom.

Osim  zmija  neželjeni susret moguć je i sa krpeljima -  prenosiocima nekih zaraznih bolesti. Kako bi vam boravak u prirodi bio što ugodniji i bez neželjenih posljedica podsjećamo na mjere opreza i prevencije.

Priroda se budi, bude se i zmije

U Hrvatskoj postoji  15 vrsta zmija od kojih su samo tri  otrovnice - riđovka, poskok i planinski žutokrug:

  • Riđovka (Vipera berus) obitava u kontinentalnim dijelovima Hrvatske u nizinama velikih rijeka Drave, Save i Dunava  i planinskim predjelima Gorskog Kotara, te na pojedinim dijelovima Dinare.
  • Poskok ( Vipera ammodytes) je Hrvatskoj rasprostranjen posvuda osim u kontinentalnom dijelu između rijeke Save i Drave. Posebno je čest na Jadranskoj obali, uključujući  neke otoke i nije vezan uz određenu nadmorsku visinu.
  • Planinski žutokrug (Vipera ursini) karakterističan je za Balkanski poluotok. U Hrvatskoj je rasprostranjen na prostoru  lanca Dinare i južnog Velebita. Nalazi se uglavnom iznad 1000 metara nadmorske visine.

Za što bezbrižniji boravak u prirodi potrebno je nositi odgovarajuću odjeću i obuću- hlače dugih nogavica i visoku obuću poput gležnjača kako bi zaštitili noge od eventualnog ugriza. Dok hodate gledajte ispred sebe, mjesto odmora potrebno je dobro pregledati, te ne dodirivati nepregledna mjesta rukama, pogotovo ne golim rukama.

U slučaju nailaska na zmiju ne treba paničariti, niti zmiju pokušavati uhvatiti. Zmije je potrebno polako zaobići ili zaplašiti udarcima nogom ili štapom po tlu, te pustiti da ode svojim putem. Zmije nemaju vanjskih slušnih organa pa slabo čuju zvukove, no zato preko kostiju donje čeljusti dobro osjećaju vibracije tla te udaranje u tlo koje ih plaši. Zmije namjerno nikada ne kreće prema čovjeku osim ako se ne osjeti ugroženom.

Što učiniti nakon ugriza zmije

U slučaju ugriza zmije ne treba paničarit, potrebno je strogo mirovati, osobito ugrizeni dio tijela kako bi se spriječilo širenje otrova po tijelu. S mjesta ugriza potrebno je ukloniti svu suvišnu odjeću, obuću i nakit zbog oticanja ugrizenog dijela tijela, a ranu pustiti da slobodno  krvari bez rezanja ili sisanja otrova. Ranu je potrebno očistit čistom vodom i sapunom, a ruku ili nogu imobilizirati pomoću nekog čvrstog predmeta ili zavoja. Ugrizenu osobu potrebno je što hitnije prevesti do najbliže zdravstvene ustanove.

Ne lovite zmiju koja vas je ugrizla jer lov najčešće završava dodatnim ugrizom. Ne stavljajte podvez iznad mjesta ugriza  i ne usisavajte otrov na usta. Zarezivanje ugrizne rane nožem  ili skalpelom nikako  se ne preporučuje.

Liječenje

Jedini pravi lijek protiv trovanja zmijskim otrovom je posebni protuotrov – zmijski antiserum. Zmijski serum daje se intravenozno u bolnici  prema medicinskim indikacijama budući da može izazvati ozbiljne alergijske reakcije.

Ubodi krpelja

S toplim proljetnim danima raste  i opasnost  od uboda  krpelja čija je aktivnost veća u proljeće i rano ljeto, te nešto manje u jesen. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najučestalija vrsta krpelja je šumski krpelj Ixodes ricinus. Obično obitava na grančicama i lišću niskog raslinja i grmlja visine do jednog metra. Prolaskom  čovjeka kroz grmlje i na travi uhvatit će se za odjeću te gmizati dok ne pronađe pogodno mjesto uboda, to je obično područje gdje je koža topla i meka-oko struka, u preponama ili  spolovila, a  kod djece vlasište.  Zbog izlučivanja sline u kojoj se nalazi tvar s anestetskim djelovanjem ubod krpelja potpuno je bezbolan.   

Krpelji kod čovjeka mogu prenijeti neke zarazne bolesti. U našim krajevima najčešće su zaraženi bakterijom Borreliom Burgdorferi i virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Bakterija B.Burgdorferi uzrokuje lajmsku bolesti- Lyme boreliozu, a virus krpeljni meningoencefalitis- KME. Važno je naglasiti da nisu svi krpelji inficirani navedenim uzročnicima, te da vjerojatnost prijenosa bolesti  raste s dužinom boravka krpelja na tijelu ubodene osobe. Istraživanja pokazuju da zaraženi krpelj kod uboda  tijekom prvih 10 sati samo u malom postotku slučajeva uspijeva zaraziti ubodenu osobu. Simptomi KME su  glavobolja, povišena temperatura, opća slabost, te mučnina, povraćanje i ukočenost vrata.

Lajmska bolest se u prvom stadiju očituje karakterističnim kožnim promjenama, na mjestu uboda javlja se crvenilo kože koje se širi u obliku koncentričnih krugova, a u sredini lagano blijedi (tzv. volovsko oko), te simptomi slični gripi (bolovima u mišićima i zglobovima, glavobolja, vrućica i opća slabost).

Kako spriječiti ubod krpelja?

Svim ljubiteljima prirode koji profesionalno ili rekreativno borave u prirodi savjetuje se:

  • nošenje prikladne odjeće i obuće – odjeće dugih rukava i nogavica, zatvorene obuće,
  • umjesto vunene i flanelske odjeće nositi odjeću od glatkih materijala i svijetlih boja jer se na njoj krpelj lakše uočava i teže prihvaća,
  • hodanje po obilježenim i utabanim stazama,
  • upotreba repelenata na bazi permetrina u obliku raspršivača po koži i odjeći ( npr. Autan, Dipterol),
  • za vrijeme izleta povremeno (osobito djeci) pregledati cijelo tijelo,a djeci pregledati i kožu glave kako bi se na vrijeme uklonilo krpelja,
  • po povratku iz prirode skinuti svu odjeću, oprati je ili dobro protresti, te pregledati cijelo tijelo.

Kako ukloniti krpelja?

Krpelja je najbolje ukloniti pomoću kozmetičke pincete koje je prethodno potrebno dezinficirati alkoholom ili toplinom. Krpelja je  kod vađenja potrebno uhvatiti što bliže glavi da se izbjegne gnječenje zatka. Laganim, smirenim pokretima pomicanjem krpelja lijevo-desno  krpelj  će se opustiti  nakon čega se lagano izvuče. Nakon uklanjanja  krpelja mjesto uboda potrebno je dezinficirati. Prije vađenja krpelja ne savjetuje se premazivanje alkoholom, uljima ili insekticidima. Mažući ga alkoholom ili benzinom krpelj  se opušta ali i ispušta slinu u kojoj se nalazi virus ili bakterija i tako povećava mogućnost zaraze.

Cjepivo protiv krpeljnog meningoencefailitisa

Krpeljni  meningoencefalitis može se učinkovito spriječiti cijepljenjem. Cijepljenje se osobito savjetuje osobama koje profesionalno i rekreativno više borave u prirodi i to u područjima u kojima ima krpeljnog meningoencefalitisa. U Hrvatskoj to je područje kontinentalnog dijela između rijeke Save, Drave i Dunava.

Cijepljene se vrši sa tri doze cjepiva prema slijedećoj shemi:

  1. doza- 0 dan,
  2. doza – 1-3 mjeseca nakon prve doze,
  3. doza – 9-12 mjeseci nakon druge doze.

Cjepivo se primjenjuje preventivno prije uboda krpelja i štiti samo od virusnog KME, a ne od drugih bolesti koje prenose krpelji.

Za Lyme boreliozu ili lajmsku bolest  trenutno nema  mogućnosti zaštite cijepljenjem, no kako se radi o bakterijskoj infekciji uspješno se liječi antibioticima. Liječenje u prvom kožnom stadiju bolesti  tzv. erythema migrans je učinkovito. Liječenjem tzv. migrirajućeg  eritema na koži sprječava se progresija bolesti u drugi i treći stadij  u kojem dominiraju različita upalna stanja zglobova, srca i živčanog sustava. Stoga je važno bolest na vrijeme dijagnosticirati i što prije započeti liječenje.

Ocijenite članak

Ocjena 0.00 (broj glasova: 0)

Podijelite članak
Ispiši
Komentara (0)
Imate komentar?

Komentirati mogu samo registrirani članovi. ili registrirajte.

Komentari (0)