Anemija ili slabokrvnost

Anemija ili slabokrvnost je stanje kada u krvi nema dovoljno hemoglobina i/ili eritrocita. Anemije se morfološki dijele prema vrijednosti srednjeg volumena eritrocita (MCV).

Srednji volumen eritrocita manji od 80 govori za mikrocitnu anemiju, vrijednosti MCV između 80 fl i 100 fl za normocitnu, a MCV iznad 100 za makrocitnu. Prema kinetičkoj podjeli (mehanizmu nastanka) anemije se dijele na anemije zbog krvarenja, smanjenog stvaranja i ubrzanog propadanja eritrocita. Eritrociti ili crvene krvne stanice najbrojnije su stanice u krvi. Eritrocit je ispunjen hemoglobinom, bjelančevinom koja prenosi kisik po organizmu. Hemoglobin se sastoji od bjelančevine globina, prostetske (dodatne) skupine hema i željeza. Kisik se prenosi hemoglobinom vezan za željezo (razgradnjom hema nastaje bilirubin).

Najčešći uzroci gubitka ili manjka željeza (sideropenična anemija) jesu kronična krvarenja, pri čemu se manjak željeza razvija postupno i bez simptoma tijekom više mjeseci i godina, nedovoljno željeza u prehrani (vegeterijanci, alkoholičari), poremećena apsorpcija (želudac), povećane potrebe u trudnoći ili tijekom brzog rasta. Minimalna dnevna potreba za željezom iznosi 1–2mg jer se upravo toliko svakodnevno gubi eksfolijacijom („listanjem“) probavnog trakta. Uobičajena dnevna prehrana sadrži 10–20 mg elementarnog željeza, od čega se iskoristi oko 10%. Fiziološkog načina ekskrecije željeza iz tijela nema i ono se može gubiti samo krvarenjem. Povećana potreba za željezom postoji u žena generativne dobi (vrijeme menstruacije), tijekom trudnoće i dojenja te u djece i adolescenata. Ukupna koncentracija željeza kod odraslih muškaraca iznosi 50mg Fe /kg tjelesne mase, a kod žena 40mg Fe/kg. Glavni udio prehrambenog željeza je iz mesa (hem).

Glavni su razlozi gubitka željeza preobilna i prečesta menstrualna krvarenja (menometroragije, potreban pregled ginekologa) , krvarenje iz probavnog trakta i crijevna parazitoza. Željezo iz biljne hrane je uglavnom neiskoristivo jer njegovu apsorpciju onemogućuju tvari koje se nalaze u biljkama (fitati, oksalati, i polifenolati). U hrani se nalazi mješavina dvovalentnog i trovalentnog željeza, a za apsorpciju željeza je iznimno važna želučana kiselina koja Fe+ reducira u Fe2+ u kojem se obliku veže i dolazi u tanko crijevo gdje se otpušta i apsorbira (važno je i uzimanje lijekova koji otežavaju ili onemogućuju apsorpciju). Jedan od važnih laboratorijskih parametara koji ukazuje na mikrocitnu sideropeničnu anemiju su vrijednosti koncentracije hemoglobina manje od 120 g/L i vrijednosti MCV manji od 70 fl. Najsigurniji pokazatelj deficita željeza u organizmu je snižena vrijednost feritina u laboratorijskom nalazu.

Anemija nastala zbog manjka željeza liječi se normalizacijom hemoglobina u krvi (nekoliko tjedana davanja željeza), popunjavanjem zaliha u organizmu (još 2 – 6 mjeseci liječenja željezom) i izbjegavanjem nuspojava kod terapije željezom. Najbolja apsorpcija željeza iz peroralnih preparata (uzetih na usta) postiže se uzimanjem lijeka natašte, uz vitamin C, dok se uzimanjem uz jelo apsorpcija smanjuje za 50%. Odgovor na terapiju peroralnim željezom se očekuje za 5–10 dana, a normalizacija hemoglobina za dva mjeseca. Feritin se normalizira nakon korekcije anemije.

S obzirom na visoku prevalenciju od 50% anemičnih osoba u globalu važni su simptomi uzrokovani manjkom željeza, a to su: slabost, pospanost, ubrzano zamaranje, blijedilo, neelastična i suha koža, gubitak apetita, žarenje jezika i usta, tanki i ispucani nokti, probavne smetnje, neuralgični bolovi. Blijeda koža je klasičan znak anemije. Između pojedinaca postoji velika razlika u boji kože pa je blijeda spojnica oka specifičnija za anemiju od blijede kože. Kod anemije može doći do centralizacije krvotoka kojom organizam pokušava održati oksigenaciju srca i mozga. To se vidi po hladnim okrajinama, oslabljenim perifernim pulsom i niskim krvnim tlakom. Cijanoza se u anemiji ne javlja jer je ona znak smanjene zasićenosti hemoglobina kisikom, a ne smanjene količine hemoglobina. Reakcija na nedovoljnu opskrbu kisikom tkiva i organa je ubrzana cirkulacija i disanje.

Kod prehrane trebamo uvrstiti namirnice bogate željezom i one koje pomažu njegovu apsorpciju: meso, perad, ribu (željezo iz mesa, hem se u organizmu 4-5 puta bolje iskorištava od željeza iz drugih namirnica), jetra, jaja, mahunarke, zeleno lisnato povrće, svježe voće (svježe voće i povrće treba jesti za vrijeme obroka jer sadrže vitamin C  koji pospješuje iskoristljivost željeza u organizmu). Mlijeko, kakao, čaj i druge napitke koji sadrže tvari koje ometaju iskoristivost željeza, treba piti jedan do dva sata prije ili nakon obroka.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Komucha

Je li kombucha sigurna u trudnoći?

Trudnoća, drugo, ali i blaženo stanje, čudesan je proces koji mijenja tijelo žene na mnogo načina. U ovome razdoblju dolazi do brojnih tjelesnih promjena, a zbog utjecaja hormona i do raznih emocionalnih oscilacija. Posebnu pažnju buduća majka tada posvećuje svojem zdravlju, ali i svemu onome što nanosi ili unosi u sebe. Prehrana kao temelj zdrave […]

Glasnice

Prehrana za zdravlje glasnica

Mnogi ljudi koriste svoj glas kao osnovno sredstvo za rad. Ne radi se samo o pjevačima, već i o uobičajenim zanimanjima poput učitelja, odvjetnika, liječnika i ljudi koji rade u prodaji koji moraju čuvati zdravlje svojih glasnica. Glasnice čine dva mišićna tkiva smještena u grkljanu. Glas je val koji nastaje u grkljanu treperenjem napetih i […]

Bademi

Bademi i nesanica

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Dislipidemija

Povišeni kolesterol

Iz iste kategorije

Fizijatrija

glavobolja

Fizijatrija

Prijelom skafoidne kosti – 5. dio

Kod prijeloma skefoida – osobito onih u kojima su koštani fragmenti dislocirani (pomaknuti) – može biti poremećena opskrba krvi u kosti.

Fizijatrija

Križobolja -bolest suvremenog čovjeka

Križobolja je nakon obične prehlade najčešća humana bolest i jedna od najčešćih razloga posjeta liječnika obiteljske medicine. Bol u donjem dijelu leđa ili križobolja pogađa.

Fizijatrija

Bolno rame, uzroci i liječenje

Bolno rame je karakterizirano bolovima u području ramena i ograničenim pokretima. Bolnim ramenom se podrazumjeva periartritis humeroscapularis (PHS) Uzrok bolnog ramena možemo svrstati u pet grupa.

Fizijatrija

Zanima me da li bi mi hormon rasta pomogao da narastem?

Fizijatrija

Križobolja

Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, a podrazumijeva bolove u križima ili slabinskom, donjem dijelu kralježnice. Križobolja se manifestira kao iznenadna, jaka bol u predjelu križa uslijed nepravilne kretnje.

Fizijatrija

Križobolja (syndroma lumbosacrale)

Križobolja (syndroma lumbosacrale) označava bol u donjem, lumbalnom dijelu leđa. Lumbago je klinički naziv za nagli bol u leđima koji nastane prilikom nezgodne kretnje, naprezanja, naglog dizanja težeg tereta ili naglog ohlađenja.

Fizijatrija

Bolovi u leđima i križobolja kao posljedica diskus hernije

Bol u leđima je jedna od najčeščih tegoba koje dovode bolesnika liječniku. Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, te se procjenjuje da 80% populacije tijekom svog života ima barem jednom bolove.