Križobolja

Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, a podrazumijeva bolove u križima ili slabinskom, donjem dijelu kralježnice. Križobolja se manifestira kao iznenadna, jaka bol u predjelu križa uslijed nepravilne kretnje.

Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, a podrazumijeva bolove u križima ili slabinskom, donjem dijelu kralježnice.

Križobolja se manifestira kao iznenadna, jaka bol u predjelu križa uslijed nepravilne kretnje ili saginjanja, odnosno podizanja teškog tereta. Bolovi se neprekidno pojavljuju, skoro kod svakog pokreta.

Među uzroke križobolje možemo navesti oštećenu hrskavicu između kralježaka, degenerativne promjene na kralježnici, upalne reumatske bolesti (ankilozantni spondilitis, psorijatični artritis, giht), prirođene razvojne poremećaje, traume, grčeve, diskus hernije, osteoartritis (osteoporoza), skolioza, ali i pothlađenost, propuh, zategnutost mišića, opterećenje tetiva, nepravilno držanje, manjak tjelesne aktivnosti, pretjerana tjelesna težina, nepravilna obuća (visoke potpetice), prevelika duševna napetost, kronični stres i td.

Radne i slučajne ozlijede leđa mogu zadesiti svakoga, osobito ako je riječ o osobama koje se bave teškim  fizičkim poslom ili su u višesatnom nefiziološkom položaju tijela (uključujući i sjedenje). Ove ozlijede mogu dovesti do djelomične ili potpune nepokretnosti, gomilajući troškove liječenja sustavu zdravstva i troškove bolovanja poslodavcima.

Pravilna i točna dijagnostika ključna je za pravilnu terapiju. U slučaju križobolje, najbolje je ne riskirati puno već  temeljitim kliničkim pregledom, te osnovnim laboratorijskim pretragama (SE, KKS, po mogućnosti ALP i CRP, mokraća), a po potrebi i specifičnim laboratorijskim pretragama potvrditi sumnju. U slučaju graničnih ili nejasnih nalaza radi se rendgenska snimka kralježnice (standardna u smjeru naprijed-nazad i postranično). Može se napraviti i ENMG (ElektroMioNeuroGrafija) (kada se bolovi iz leđa šire u noge), lumbalna mijelografija ili radikulografija (prikaz korjenova živaca uz pomoć kontrasta), te CT (Kompjuterizirana Tomografija) i NMR (Nuklearna Magnetska Rezonanca), koje puno detaljnije prikazuju promjene na kralježnici. Posljednje pobrojane dijagnostičke metode se primjenjuju osobito kada se radi o lumboishialgiji – kada se bolovi iz kralježnice šire duž nogu.

U slučaju križobolje nije toliko teško dijagnosticirati bolest  koliko je teško doći do izravnog uzroka bolesti.

Pacijent s bolovima treba što bržu liječničku pomoć jer ti bolovi mogu biti vrlo jaki. Liječenje može biti dugotrajno i u nekim slučajevima zahtijeva sudjelovanje više liječnika-specijalista, a često puta potrebna je i promjena načina života.

Ovisno o rezultatima pregleda/pretraga ovise daljnji postupci u obradi pacijenta. Bilo bi idealno kada bi uzrok križobolje bilo moguće otkriti prije početka liječenja, ali to često zbog vrlo jakih bolova nije moguće. Svrha liječenja je otkloniti uzrok bolesti – okolne štetne podražaje, suzbiti bol i spriječiti ponavljanje bolesti. Najvažnije je ukloniti bolesnika od utjecaja provocirajućih činitelja koji uzrokuju bol. Od lijekova se primjenjuju razne vrste nesteroidnih protuupalnih antireumatika i analgetika, a u slučaju da to ne pomaže postoje i vrlo jaki opijatni analgetici.

U praksi se u većini slučajeva u prvih tjedan dana pacijentu nastoji umanjiti bol medikamentima i mirovanjem u najpovoljnijem položaju i kroz to razdoblje ako nije hitno, ne poduzimaju se dijagnostičke pretrage. Pravilo je da kod žestoke boli treba značajno umanjiti, ali ne i posve kupirati  bol lijekovima, jer je bol organizmu znak upozorenja. Može biti i znak neke ozbiljne bolesti, pa ako terapijom bol potpuno nestane prije utvrđenja uzroka, bolesnik se može vratiti poslovima koje inače ne bi smio te si dugoročno još pogoršati stanje.

Ako pregledom u ambulanti liječnika opće medicine nije moguće utvrditi uzrok  križobolje, preporučljivo je konzultirati se sa specijalistima. Ovisno o rezultatima dodatnih laboratorijskih i/ili radioloških pretraga, mišljenje možemo zatražiti od ortopeda, neurologa, anesteziologa, fizijatara, reumatologa.

Nakon utvrđenja uzroka boli, pristupa se liječenju prema vrsti bolesti. Uglavnom je to fizikalna terapija, koja kod velikog broja bolesnika značajno smanjuje simptome (masaža, topli oblozi, infracrvena i ultraljubičasta lampa, razne vrste „struja“, magnetna terapija, ultrazvuk, laser i dr.). Neizostavan dio liječenja je i primjerena gimnastika, po mogućnosti i u vodi, a primjenjuju se i razni oblici trakcije (istezanja zgrčenih mišićnih struktura na posebno konstruiranim krevetima).
U slučaju nekog teškog mehaničkog oštećenja (skliznuće kralješka, suženje slabinskog kralježničkog kanala, hernija diska – pomak međukralježničnog koluta i pritisak na živce za noge) konzultira se neurokirurg i dolazi u obzir operativno liječenje.
Kod kroničnih degenerativnih promjena i raznih uzroka nestabilnosti kralježnice dolazi u obzir primjena ortoza – raznih vrsta steznika i ortopedskih pomagala koji stabiliziraju i rasterećuju kralježnicu. Ipak, dugoročno gledajući, steznici slabe prirodni mišićni tonus trupa (mišiće leđa i trbušne mišiće), pa ih se preporučuje izbjegavati, a jačati mišiće.
Ponekad se primjenjuje i kiropraktika, liječenje ručnim zahvatima kralježnice, kod koje potrebno veliko medicinsko znanje i smije je primjenjivati samo liječnik.
Prema potrebi potrebno je korigirati statiku stopala, regulirati tjelesnu težinu, smanjiti stres i uzrok psihičke napetosti.

Prognoza ovisi o uzroku. Kod najčešćih križobolja moguće je izbjeći ponavljanje bolesti poštivanjem jednostavnih pravila ponašanja: pravilno držanje tijela, umjerena i redovita tjelesna aktivnost, jačanje mišića koji oblikuju stup oko kralježnice, periodička fizikalna terapija. Pri izvođenju poslova potrebno je koristiti zaštitne položaje za kralježnicu, izbjegavati sjedenje, neumjeren težak fizički rad. Preporučljivo je regulirati tjelesnu težinu na optimalnu, nošenje adekvatne obuće (visoke potpetice bitno utječu na statiku i dinamiku lokomotornog sustava), korekcija svodova stopala ukoliko je potrebno. Kod djece je od najranije dobi potrebno razvijati kulturu bavljenja sportom, te je potrebno pratiti razvoj ev. deformacija sustava za kretanje.      

Puno je načina na koji bi mogli izbjeći bolne povrede leđa. Slijedi nekoliko savjeta iz svakodnevnog života kako sa bolnim leđima ne pogoršati trenutno stanje.

Prilikom stajanja uvucite trbuh, bradu i stražnjicu što pomaže u izravnavanju zavojitosti kralježnice leđa i vrata, što olakšava bol. Ispravan položaj kralježnice jako je bitan – ubrzat će oporavak i spriječit će daljnja oštećenja. Ako situacija zahtijeva stajanje na jednom mjestu duže vrijeme, prebacujte težinu s jedne noge na drugu svakih par minuta.

Kad sjedite ograničite vrijeme koje provodite u samo jednom položaju. Kad ste u prilici ustanite i protegnite se, bilo da radili u uredu, vozili na duže relacije ili putovali vlakom ili avionom. Pravilno sjednite, podjednako rasporedite težinu po cijeloj sjednoj površini, uvucite trbuh, a križa neka budu uspravna. Nemojte se njihati ili križati noge. U vožnji sjedalo namjestite tako da Vam bude cijela kralježnica poduprta što sprječava pojavu bolova. Kod ulaženja u auto, prvo sjednite, a tek onda uvucite noge u auto. Prilikom izlaženja postupak je obrnut, prvo noge, a onda tijelo.

Nemojte ni probati spremiti krevet ako su Vam leđa imalo bolna. Ako baš morate, onda to učinite na način da kleknete na koljena i u nemojte posezati za posteljinom već je samo napnite za rubove sa svake strane.

Prilikom usisavanja stojte što uspravnije možete i izbjegavajte posezanje za teško dostupnim mjestima. Svakih pet minuta malo odmorite ili radite neki drugi posao, primjerice brisanje prašine ili lagane vježbe za leđa. Ako je držak na usisavaču prekratak odnosno prenisko ili ako na neko drugi način zahtijeva od Vas da budete sagnuti, radije nemojte ni početi. Slično je i kod pranja poda. Koristite krpu koju možete iscijediti iz uspravnog položaja. Koristite dovoljno dugačak držak metle kako se ne bi sagibali.

Umjesto nošenja teških vrećica ili kofera, razmislite o kvalitetnoj naprtnjači koja pravilnije rasporedi teret. Teret iz vrećica rasporedite podjednako u svaku ruku, koje držite čim bliže tijelu.

Kad čitate, probajte to raditi za stolom, sjedeći u dobroj stolici. Ako koristite fotelju, podignite knjigu u ravninu očiju kako bi izbjegli naprezanje vrata. U krevetu je najbolje ne čitati, ali gledanje tv-a je lakše, osobito ako se možete smjestiti u udobni  položaj. Kada idete spavati, probajte ležati postrance, u tzv. fetalnom položaju, s jastukom između koljena, a glavu i vrat poduprite s niskim jastucima. Izbjegavajte spavanje na trbuhu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Post

Može li post imati negativne ishode za trudnoću?

ACNES

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Ashwagandha

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Alergijski rinitis

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Endometrioza

Endometrioza – trebam li potražiti drugo mišljenje?

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Iz iste kategorije

Fizijatrija

Prijelom skafoidne kosti – 5. dio

Kod prijeloma skefoida – osobito onih u kojima su koštani fragmenti dislocirani (pomaknuti) – može biti poremećena opskrba krvi u kosti.

Fizijatrija

glavobolja

Fizijatrija

Križobolja -bolest suvremenog čovjeka

Križobolja je nakon obične prehlade najčešća humana bolest i jedna od najčešćih razloga posjeta liječnika obiteljske medicine. Bol u donjem dijelu leđa ili križobolja pogađa.

Fizijatrija

Bolno rame, uzroci i liječenje

Bolno rame je karakterizirano bolovima u području ramena i ograničenim pokretima. Bolnim ramenom se podrazumjeva periartritis humeroscapularis (PHS) Uzrok bolnog ramena možemo svrstati u pet grupa.

Fizijatrija

Križobolja (syndroma lumbosacrale)

Križobolja (syndroma lumbosacrale) označava bol u donjem, lumbalnom dijelu leđa. Lumbago je klinički naziv za nagli bol u leđima koji nastane prilikom nezgodne kretnje, naprezanja, naglog dizanja težeg tereta ili naglog ohlađenja.

Fizijatrija

Zanima me da li bi mi hormon rasta pomogao da narastem?

Fizijatrija

Bolovi u leđima i križobolja kao posljedica diskus hernije

Bol u leđima je jedna od najčeščih tegoba koje dovode bolesnika liječniku. Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, te se procjenjuje da 80% populacije tijekom svog života ima barem jednom bolove.

Fizijatrija

DISCUS HERNIA (Hernija diska)

Kralješci su međusobno odjeljeni intervertebralnim diskovima koji su poput jastučića te se mogu usporediti s amortizerom. Sastoji se od mekšeg unutarnjeg te vanjskog prstenastog dijela.