Bol u leđima je jedna od najčeščih tegoba koje dovode bolesnika liječniku. Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, te se procjenjuje da 80% populacije tijekom svog života ima barem jednom bolove.

Bolu leđima je jedna od najčeščih tegoba koje dovode bolesnika liječniku. Križobolja je jedan od najučestalijih zdravstvenih problema današnjice, te se procjenjuje da 80% populacije tijekom svog života ima barem jednom bolove u križima odnosno slabinskom, donjem dijelu kralješnice. Križobolja je postala veliki javnozdravstveni problem jer je vrlo često uzrok izostanka s posla i velikog broja dana bolovanja.

Uzrok

Osim suvremenog, nezdravog  načina življenja, i neprilagođenost uspravnog stava kralješnice prekomjernim opterećenjima dovodi do poremećaja u slabinskom dijelu. Križobolja (lumbago) naziv je za bol u slabinskom dijelu kralježnice, odnosno križima. Bol može biti žestoka ili pak umjerena i povremena, pojavljuje se postupno ili naglo i, nažalost, često se ponavlja. Uslijed uklještenja korjenova živca, u nekih bolesnika bol se širi iz križa i seže duž stražnje strane noge sve do stopala kada govorimo o išijasu (ishijalgiji).

Rizična skupina

To su najčešće ljudi koje rade težak fizički posao ili u višesatnom nefiziološkom položaju, pretežno sjedeći posao, stariji ljudi kod kojih je došlo do degeneracijskih procesa, ljudi sa osteoporozom ili nekom prirođenom anomalijom kralješnice, nakon ozljeda i operacija kralješnice.

Simptomi

Simptom je bol u slabinskom dijelu kralješnice koja može nastati naglo ili postepeno, biti lokalizirana u donjem dijelu kralješnice ili se širiti u jednu ili obje noge, te pojasastog tipa prema naprijed. Moramo voditi računa o početku bolesti (nagao, postepen), ozljeđivanju, podizanju tereta i trajanju tegoba. Važna nam je informacija o postojanju sličnih tegoba ranije i drugim zdravstvenim poremećajima kralješnice, općem zdravstvenom stanju, te značajkama boli (mjesto najžešće boli, uzročna veza s opterećenjem i rasterećenjem, širenje boli u noge i zahvaćenost, bol pri napinjanju – kašljanje, kihanje, smijeh, stolica; promjene osjetljivosti kože, razdoblja bolnosti i smanjenja bolova).

Pretrage i dijagnoza

Pretrage kralješnice bolesnika s križoboljom započinju iscrpnom anamnezom i kliničkim pregledom. Slijede laboratorijska i radiološka dijagnostika. Kod sumnje na oštećenje živaca pritiskom radi se elektromioneurografija (očitavanje električnih mišićnih impulsa). Dijagnostika je posljednjih godina uvelike poboljšana uporabom kompjutorizirane tomografije (CT) i magnetske rezonance (MR), koje omogućuju primjeren prikaz kralježnice i sadržaja u njenom kanalu.
Diferencijano dijagnostički dolazi u obzir učinito RTG zdjelice i kukova.

Liječenje i prevencija

Može biti neoperacijsko ili operacijsko u akutnom i kroničnom stadiju bolesti, a usmjereno je na suzbijanje boli, uklanjanje uzroka i sprječavanje ponovnog pojavljivanja bolesti.
Kad je metoda izbora neoperacijsko liječenje, za  svakog bolesnika pojedinačno je neophodno  napraviti plan liječenja. U akutnoj fazi nužno je što kraće mirovanje u položaju koji najviše odgovara bolesniku. Naime, duža mirovanja usporavaju oporavak zbog slabljenja zaštitnih mišića leđa. Bol se suzbija analgeticima, nesteroidnim antireumaticima i eventualno lokalnim infiltracijama kortikosteroida. Masaža također lokalnom toplinom osvježava metabolizam djelujujući protiv boli i smanjenja grča. Poznato je da površinska toplina povećava kožni protok krvi, a toplinsko isijavanje iz potkožnog masnog tkiva rasipa toplinu i prodire oko dva centimetra dublje, što dovodi do zagrijavanja koje umanjuje bol i grč mišića. Jedna od opcija je i Neofen plus gel. Ovaj lijek se nanosi na dio tijela koji je izvorište boli dva do tri puta dnevno laganim utrljavanjem. Nakon nanošenja na bolno mjesto brzo se upija i duboko prodire kroz kožu do mjesta boli i upale. Neofen plus gel ublažava bolove i ugodno hladi te donosi olakšanje bolesnicima koji pate od križobolje.
Neofen plus gel se primjenjuje za lokalno liječenje bolova kod križobolje, bolova u vratu i leđima, zglobovima i mišićima, kod oteklina izazvanih iščašenjem, istegnućem, uganućem i ostalim nezgodama i sportskim ozljedama, kod reumatskih bolova i neuralgija.

Ukoliko dostupni oblici neoperacijskog liječenja križobolje ne dovedu do smanjenja bolova i poboljšanja bolesnikova stanja, potrebano odlučiti o potrebi i mogućnosti operacijskog liječenja.

Kod kroničnih degenerativnih promjena i raznih uzroka nestabilnosti kralješnice dolazi u obzir primjena ortoza – raznih vrsta steznika i ortopedskih pomagala koji stabiliziraju i rasterećuju kralješnicu. Ipak, dugoročno gledajući, steznici slabe prirodni mišićni steznik trupa (mišiće leđa i trbušne mišiće), pa ih se preporučuje izbjegavati, a jačati mišiće. Potrebno je korigirati statiku stopala, regulirati tjelesnu težinu, smanjiti stres i uzrok psihičke napetosti.