Svjetski dan borbe protiv raka

Rak je među 10 najčešćih uzroka smrti ljudi u svijetu. Razvoj i rast malignih stanica ovisi o više čimbenika, od kojih se na neke može preventivno djelovati.

Kako bi se istaknula važnost prevencije raka sa svih aspekata, u Parizu je na svjetskom kongresu Lige protiv raka 2000. godine, pod naslovom „Protiv raka za novo tisućljeće“ usvojena Pariška povelja, te je taj dan, 4. veljače, određen za Svjetski dan borbe protiv raka (engl. World Cancer Day). Taj se dan u cijelom svijetu prigodno obilježava manifestacijama kojima je cilj podići svijest o zloćudnim bolestima, njihovoj prevenciji i liječenju i životu iza liječenja.

Ovim tekstom i mi se pridružujemo tim aktivnostima, kojima je ove godine slogan „Mi možemo. Ja mogu“ (engl. „We can. I can“).
Pojavnost raka na globalnoj razini visoka je i u stalnom je porastu. Svi oblici raka ukupno uzrokuju više smrti godišnje od AIDSa, malarije i tuberkuloze zajedno. Dozu optimizma pruža činjenica kako se 600 000 smrtnih slučajeva mjesečno u svijetu, koji se povezuju s rakom, može dobrim dijelom smanjiti uz snažnu potporu vladajućih struktura i dobro osmišljene nacionalne preventivne programe.
Obilježavanje Svjetskog dana raka važno je i zbog činjenice kako je pojavnost raka i u zemljama u razvoju, koje zbog financijskih sredstava koja se trebaju utrošiti na prevenciju ne mogu same doskočiti ovom problemu, u porastu, te se uspjeh preventivnog djelovanja može očekivati jedino uz globalnu suradnju.

Najčešći oblici raka, kao uzroka smrti su: rak pluća, rak želuca, rak jetre, rak crijeva i rak dojke. Iza toga je ginekološki rak (ukupno svi oblici ginekološkog raka).
Smatra se kako se više od 1/3 svih malignoma može prevenirati ako se reduciraju rizični čimbenici, kao što su uživanje nikotina, debljina, fizička neaktivnost i rizično spolno ponašanje.

Neke od preventivnih mjera uključuju programe cijepljenja protiv hepatitisa B i HPV-a, te javnozdravstvene tribine o mogućnostima samodjelovanja, tj. prevencije. Također je iznimno važno posebnu pažnju usmjeriti i na osvješćivanje o prepoznavanju ranih znakova raznih oblika raka, jer se bolji uspjeh liječenja može očekivati ako se bolest prepozna u ranoj fazi, kada su i mogućnosti liječenja veće.

U fazi liječenja, a naročito iza liječenja, važno je imati jaku potporu neposredne okoline, a u tom smislu svrhovito je oformiti i grupe podrške, odnosno grupe liječenih od određenih vrsta raka. Kroz takve grupe pojedinac dobiva savjete iz prve ruke, od ljudi koji su već prošli isti put, o nekim svakodnevnim i praktičnim stvarima, npr. o međupartnerskim odnosima kada jedan partner boluje od zloćudne bolesti, o najčešćim pitanjima partnera, djece, roditelja, rodbine, poslovnih suradnika … o bolesti i preporučenim odgovorima, … o prodavaonicama s određenom vrstom namirnica, o načinu života i provođenja slobodnog vremena, o literaturi i drugo.

Ne zaboravite kako se preventivno protiv raka treba djelovati svih 365 dana u godini, a ne samo 4. veljače.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Ginekologija

Ventrikulomegalija

Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Ginekologija

Malformacije središnjeg živčanog sustava fetusa

AKRANIJA je poremećaj u razvoju kostiju glave u fetusa. Poremećaj u razvoju plosnatih kostiju lubanje (neurokranija) – odsustvo svoda lubanje. Kosti neurokranija, odnosno plosnate kosti lubanje počinju sa osifikacijom (okoštavanjem) već potkraj prvog tromjesečja, tako da tada postaju vidljive, odnosno dostupne ultrazvučnoj dijagnostici. Ako se u tom gestacijskom dobu ultrazvukom ne vidi okoštala lubanja, postavlja […]

Ginekologija

Ciste korioidnog pleksusa fetusa u trudnoći (CPC)

Korioidni pleksus (latinski- plexus chorioideus), sastoje se od spleta krvnih žila koje su obložene ependimom, on oblaže krvne žile poput resica. Korioidni pleksus proizvodi cerebrospinalnu tekućinu. Ta tekućina oblaže mozak i kralježničku moždinu i struji kroz moždane komore. U čovjeka se u likvorskim prostorima nalazi 100 do 150 ml likvora. Tijekom 6-8 sati prosječno se […]

Ginekologija

Postoji li mogućnost trudnoće?

Ginekologija

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Ginekologija

Probiotici i žensko zdravlje – 5. dio

Potrebno je podsjetiti se što je bakterijska vaginoza? To je sindrom koji označava neravnotežu – između smanjenog broja laktobacila i anaerobnih bakterija, posebno Gardnerelle vaginalis i Prevotelle čiji broj raste. Taj sindrom nije zapravo prava upala, no može biti spolno prenosiva bolest. Bakterijske vaginoze nastaju sinergizmom brojnih anaeroba i Gardenrelle, te su vrlo rezistentne bakterije […]

Ginekologija

Mamografija – upit