Možda ste se našli u sljedećoj situaciji: mladi ste (točnije, u generativnoj dobi ili plodnom razdoblju), našli ste odgovarajućeg životnog partnera, situirani ste, radite željeni posao za koji ste se školovali, imate odgovarajući status u društvu jednom rječju – zadovoljni ste sa sobom.

I – odlučili ste poraditi na potomstvu. Prestali ste rabiti kontracepciju, prestali ste s lošim navikama (prestali pušiti, konzumirati alkohol; noć vam služi za odmor i spavanje), počeli ste se baviti tjelovježbom (ili to već radite), zdravije se hranite, planirate odnose u plodne dane, međutim – prošla je već i godina dana, a do trudnoće ne dolazi. Što sad?

Kao prvo – nemojte se “prepustiti situaciji”, pomoći ima. Optimističan stav vrlo je bitan. Posjetite vašeg izabranog liječnika opće/obiteljske medicine i primarnog ginekologa. Veći dio dijagnostičke obrade treba se, a i radi se na razini primarne zdravstvene zaštite (tj. u domovima zdravlja). Izabrani liječnik opće/obiteljske medicine predložiti će pretrage za NJEGA:
• rutinske pretrage krvi i urina,
• urinokulturu (mikrobiološka pretraga urina),
• spermiogram (kvalitativna i kvantitativna analiza ejakulata),
• mikrobiološku obradu ejakulata,
• eventualno pregled urologa i dodatne pretrage i zahvate po preporuci urologa (npr. rješavanje varikokele).

Izabrani primarni ginekolog predložiti će i napraviti pretrage za NJU:
• rutinske pretrage krvi i urina,
• ginekološki pregled (bimanualni palpacijski i u spekulima),
• ginekološki ultrazvučni pregled transvaginalnom sondom,
• PAPA-test,
• mikrobiološke pretrage urina, te uzoraka iz rodnice i s vrata maternice,
• analizu hormona (naročito su važne razine progesterona, te FSH i LH)

Ukoliko temeljnom dijagnostičkom obradom nisu ustanovljene neke patološke tvorbe na unutarnjim spolnim organima koje je potrebno operirati, može se (a u određenoj životnoj dobi se i treba) učiniti:
• histerosalpingografija (provjera anatomskih karakteristika vrata maternice, materišta, jajovoda i djelom područja oko jajnika i jajovoda),
• histeroskopija (uvid u kanal vrata i šupljinu tijela maternice) ili
• dijagnostička laparoskopija (kada se promatra i stanje organa male zdjelice, a u sklopu koje se radi i propuhivanje jajovoda).

Te invazivne dijagnostičke pretrage (ima ih još) rade se na sekundarnoj odnosno tercijarnoj razini zdravstvene zaštite (vaš izabrani primarni ginekolog šalje vas uz uputnicu na bolničko liječenje. Boravak u bolnici traje otprilike 2-3 dana). Ako su nalazi svih dijagnostičkih pretraga u granicama normale, najviše o vašim godinama i o nalazu spermiograma ovisi koji će vam se od postupaka potpomognute oplodnje predložiti.

Potrebno je istaknuti kako se ženama s dugotrajnom neplodnošću, onima u dobi iznad 35-te godine života, nadalje, ženama s težim stupnjem oštećenja jajovoda ili ponavljanim izvanmaterničnim trudnoćama uglavnom odmah predloži postupak izvantjelesne oplodnje i embrio-transfer. U ostalim situacijama počinje se s konzervativnijim postupcima.