Akutni aortni sindrom

U akutni aortni sindrom ubrajamo akutnu disekciju aorte, intramuralni hematom i penetrantni aterosklerotični ulkus. Akutni aortni sindrom je po život opasno stanje. Zbog toga je potrebna brza i točna dijagnoza i učinkovita medikamentna i/ili kirurška terapija ili implantacija stent grafta.

Incidencija akutnog aortnog sindroma je 2-3,5 bolesnika godišnje na 100 000 stanovnika. Akuti aortni sindrom prezentira se u hitnoj službi kao dijagnostički i terapijski izazov. U usporedbi s akutnim infarktom miokarda i s moždanim udarom, akutni aortni sindrom ipak je znatno rjeđi klinički entitet. Incidencija moždanog udara je 180-294 bolesnika godišnje na 100 000 stanovnika, a incidencija infarkta miokarda je 80-330 bolesnika godišnje na 100 000 stanovnika u dobi od 45-54 godine, te 350-1140 bolesnika godišnje na 100 000 stanovnika u dobi 65-74 godine.

Cistična nekroza medije važan je čimbenik rizika za akutni aortni sindrom u oko 20% bolesnika. Marfanov sindrom nasljedni je deficit fibrilina važne sastavnice stijenke aorte i to medije, također je čimbenik rizika za akutni aortni sindrom. U čimbenike rizika za akutni aortni sindrom spadaju i ostale nasljedne bolesti vezivnoga tkiva. Trauma prsnog koša, kanuliranje aorte kod kardiokirurške operacije i kateterizacija srca također mogu uzrokovati akutni aortni sindrom.

Dijagnostički postupak za akutni aortni sindrom uključuje anamnezu, klinički pregled, EKG, RTG snimku pluća i srca, laboratorijske pretrage, ehokardiografiju (TTE i TEE), MSCT i nuklearnu magnetnu rezonanciju (NMR), angiografiju i koronarografiju. Ehokardiografija je nezaobilazna metoda u dijagnostici akutnog aortnog sindroma. Transtorakalna ehokardiografija ponekad daje nepotpune i suboptimalne prikaze aorte, poglavito njenog silaznog dijela. Transezofagijska ehokardiografija (TEE) ima visoku osjetljivost i specifičnost u dijagnostici akutnog aortnog sindroma jer omogućava prikaz cijele torakalne aorte. TEE je dijagnostiča metoda prve razine engl. first-level za dijagnozu akutnog aortnog sindroma.

Vrlo česti simptom kod bolesnika s akutnim aortnim sindromom je jaka bol u prsima, leđima i to u oko 98% slučajeva, te iznenadni početak boli u oko 84% slučajeva, povišeni krvni tlak ima oko 49-63% bolesnika. Nakon dijagnostičke obrade važna je podjela akutnog aortnog sindroma prema Stanford klasifikaciji. Akutni aortni sindrom Stanford A:  zahvaćena je  uzlazna aorta tj. proksimalni dio aorte. Akutni aortni sindrom Stanford B: zahvaćena je silazna aorta tj. distalni dio aorte. Ova podjela vrlo je važna jer se prema njoj određuje način liječenja.

Ako je zahvaćena uzlazna aorta tada je indicirana hitna kirurška terapija. Ako je zahvaćena silazna aorta tada je liječenje medikamentno, a kirurška terapija u slučajevima rapidnog povećanja lumena aorte i prijeteće rupture, ishemije visceralnih organa ili prisutne boli koji ne možemo kupirati analgeticima. Prema literaturnim podacima mortalitet u akutnom aortnom sindromu dramatično raste uz sata u sat, tako da u prvih 24h iznosi 38%, a neki autori navode da  mortalitet raste za 1% svaki sat u prvih 48h ako nije izvršen hitni kirurški zahvat.

Pravodobna kirurška terapija sprječava rupturu aorte, napredovanje aortne insuficijencije kod disekcije uzlazne aorte i napredovanje ishemije visceralnih organa. Kod Stanford A akutnog aortnog sindroma kirurška terapija je učinkovita prije nastanka većih komplikacija i prije nastanka ireverzibilnih promjena.

Na kraju možemo zaključiti da je akutni aortni sindrom hitno i po život ugrožavajuće stanje. Potrebna je hitna i točna dijagnostika i učinkovita terapija koja može biti medikamentna, kirurška ili implantacija stent grafta ovisno o lokalizaciji patološkog procesa.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Liječenje depresije smanjuje kardiovaskularni rizik

Pacijenti koji boluju od depresije, a uključeni su u psihoterapijsko liječenje, imaju smanjen rizik za kardiovaskularne bolesti. Heike Spaderna tumači rezultate velike kohortne studije navodeći kako ispitanici čiji su se simptomi depresije poboljšali nakon terapije imali 10% do 15% manje vjerojatnosti da će doživjeti kardiovaskularni incident za razliku od onih koji nisu bili uključeni u […]

Anksioznost

Povezanost psihičkih poremećaja i srčanog zastoja

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu BMJ’s Open Heart, provedenoj od strane Talipa Eroglua i suradnika, poremećaji uzrokovani stresom i anksiozni poremećaji povezani su s povećanim rizikom za pojavu izvanhospitalnog srčanog zastoja. Istraživači su uključili preko 35,000 takvih pacijenata te ih usporedili sa sličnim brojem usporedivih kontrolnih ispitanika. Rezultati su pokazali da je gotovo 1.5 […]

EKG

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Polifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?